Sindikat PPDIV

A+ A A-

Hrvati bi za koju godinu mogli ići u prijevremenu mirovinu tek sa 62 godine

penzioneri Tko u Hrvatskoj ode u mirovinu pet godina prije propisanog zakonskog roka, mirovina će mu se trajno umanjiti od 6 do 20,4 posto, ovisno o godinama staža.

Umjesto sa šezdeset, Hrvati bi za koju godinu mogli ići u prijevremenu mirovinu tek sa 62 godine života! Europska komisija sugerira Hrvatskoj da penalizira raniji odlazak u mirovinu, a u Vladi kažu da će do sredine travnja dostaviti svoj plan reformi, unutar kojeg će se nalaziti i planovi vezani uz mirovinski sustav.

Pozitivni trendovi

Prema izvještaju koji je objavljen ovih dana, Bruxelles konstatira da je razlika od pet godina između dobi prijevremenog umirovljenja i zakonske dobi za starosnu mirovinu velika u odnosu na prosjek EU “koji je manji od tri godine”. Europska komisija ne bi povećala novčanu penalizaciju jer su naše mirovine ionako najniže u EU u odnosu na primanja, nego bi skratila rok za prijevremenu mirovinu s pet na možda tri godine u odnosu na starosnu. Lani je u prijevremenu mirovinu otišlo oko 12 tisuća radnika, muškarci su to uz propisane godine staža mogli učiniti sa 60 godina, a žene s 56 godina i tri mjeseca života. Svake će se godine propisana granica za žene povećavati za tri mjeseca dok se ne izjednače s muškarcima.

Tko u Hrvatskoj ode u mirovinu pet godina prije propisanog zakonskog roka, mirovina će mu se trajno umanjiti 6 do 20,4 posto, ovisno o godinama staža. Hrvatska je zadnji put mijenjala formulu za penalizaciju prijevremenih mirovina prije dvije godine (na snazi je od siječnja 2014. godine), i to tako što je umanjenje vezala uz godine staža.

Primjerice, muškarcu koji sa 60 godina ode u prijevremenu mirovinu, a ima 35 godina staža, mirovina će biti trajno smanjena 20,4 posto. Njegova vršnjaka s 38 godina staža čeka 15 posto umanjenja, a 60-godišnjaka s 39 godina staža 9 posto niža mirovina. Tko je počeo raditi s 18 godina i do 60. skupio 41 godinu staža dobit će mirovinu bez ikakve penalizacije. Prethodna Vlada tu je stala i protivila se daljnjim rezovima. U odnosu na prijašnje rješenje, formula koja je u primjeni od 1. siječnja 2014. povoljnija je za ljude koji su počeli raditi u ranim dvadesetim godinama. Ljudi koji su se zaposlili kasnije te nemaju dovoljno staža ionako ne mogu u prijevremenu mirovinu.

Ovisno o stažu stopa umanjenja za svaki mjesec ranijeg umirovljenja kreće se od 0,10 do 0,35 posto. Za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu umanjenje se kreće od 6 do 20,4 posto. Radnici koji su lani otišli u prijevremenu mirovinu dobili su oko 2200 kuna mirovine.

Komisija u izvještaju uočava “pozitivne trendove” vezane uz smanjenje broja prijevremenih umirovljenika pa je to vjerojatno i razlog što u novom izvještaju u prvom planu nije financijska penalizacija, nego radni vijek.

Hrvatska nije jedina članica EU u kojoj je razlika između prijevremene i zakonske dobi za odlazak u mirovinu pet godina – takvih je osam – međutim njima smeta što je naše prosječno trajanje radnog vijeka od 32,3 godine najkraće u EU (35,3 godine) te se od početka krize smanjuje, posebno kod muškaraca.

Primjer Austrija i Irska

Čim se nađu u teškoćama, naše se tvrtke prvo počnu rješavati radnika koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu jer znaju da neće završiti na cesti. U Austriji muškarci mogu u prijevremenu mirovinu s 62 godine, Mađarskoj i Njemačkoj 63, Finskoj i Irskoj 62 godine, dok Belgija, Češka, Estonija i Grčka imaju granicu od 60 godina, slično kao i Hrvatska, kad su muškarci u pitanju. (Ljubica Gatarić)

Izvor/Autor: http://www.vecernji.hr/

 

Prijava ili Registracija

Prijava