Sindikat PPDIV

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

A+ A A-

Andrej Plenković: Danas krećemo s poslom!

Andrej Plenković: Danas krećemo s poslom!

andrej Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako će prvog radnog dana krenuti najprije s organizacijskim aspektom rada Vlade, potom pripremom prve sjednice za četvrtak, a najavio je i vrlo skoro pripremu za proračun za 2017. godinu.

"Danas krećemo s poslom, najprije organizacijski aspekt rada Vlade, samog ureda Vlade, nakon toga konzultacije s ministrima, priprema za prvu sjednicu Vlade u četvrtak...", kazao je Plenković pred Banskim dvorima prvog radnog dana nove Vlade.

Kako je najavio, danas ima sastanak s ministrima i prve konzultacije oko nekih žurnih stvari koje će uskoro pred Vladu, a sutra neformalni sastanak sa svim članovima Vlade.

"Cijeli dan će biti sastanci. Vidjet ćemo koliko će biti širi, ali imamo prvo konzultacije oko nekoliko žurnih stvari koje će uskoro ići pred Vladu. Mislim da ćemo sutra imati jedan cjeloviti neformalni sastanak sa svim članovima Vlade", rekao je Plenković.

Odgovarajući na upit novinara što će se prvo naći pred Vladom, istaknuo je da ima nekoliko prijedloga.

"Želio bih se prvo upoznati s pojedinim, već do sada pripremljenim prijedlozima. Čitao sam dosta izvješće o rezultatima Vlade gospodina (Tihomira) Oreškovića tako da pokušamo sve ono što je u visokoj fazi pripreme što prije finalizirati i staviti pred Vladu i Sabor", izjavio je premijer te dodao kako nema puno vremena za uhodavanje.

Govoreći o cjelovitoj poreznoj reformi, Plenković je kazao da će "tu biti puno zakonskih prijedloga, novih zakona, nešto izmjena postojećih".
"Želio bih da taj paket porezne reforme stvarno bude sveobuhvatan, cjelovit, s jasnim učincima i na građane i na poduzetnike, a općenito i na gospodarske pokazatelje", istaknuo je.

Novinarima je kazao i da će već na prvoj sjednici Vlade imenovati predstojnika Ureda Vlade te da će ovoga tjedna riješiti sve što je ključno i bitno za sastavljanje Vladinog tima.

Najavio je i da će proračun u pripremu vrlo skoro.

"Znate da smo u rokovima sad već malo 'knap', ali nastojat ćemo to nadoknaditi i pripremiti kvalitetan proračun za 2017., i razvojni, i ja se nadam što više orijentiran gospodarskom razvoju i pametnoj fiskalnoj konsolidaciji", zaključio je Plenković.

Da podsjetimo, u srijedu 19. listopada Sabor RH izglasao je novu Vladu RH, u kojoj su, uz premijera Andreja Plenkovića, među najvažnijim ministrima za razvoj gospodarstva i radno zakonodavstvo Marina Dalić - podpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, Zdravko Marić - ministar financija, Tomislav Tolušić - ministar poljoprivrede, Slaven Dobrović - ministar zaštite okoliša i energetike, te Tomislav Ćorić- ministar rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici Zavoda i Žita vodili TAIEX Stručnu misiju u Ankari

Predstavnici Zavoda i Žita vodili TAIEX Stručnu misiju u Ankari

goranGoran Smrečki, Alper Yosin Özgelik, Ana Akrap Rizici u poljoprivrednoj djelatnosti, opasnosti od eksplozije zbog čestica prašine u silosima i mjere prevencije, pravilan izbor i uporaba osobne zaštitne opreme, te usporedba europskog i turskog zakonodavstva – bile su glavne teme Stručne misije o zaštiti zdravlja i rizicima u poljoprivrednoj djelatnosti koja je od 7. do 9. rujna 2016. održana u Ankari u sklopu Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija (TAIEX).

Glavni predavači i ujedno voditelji Stručne misije bili su Ana Akrap, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu i Goran Smrečki, voditelj Službe zaštite na radu i zaštite od požara u Žitu d.o.o. i predstavnik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske.

Ovaj projekt TAIEX-a ugovorila je Europska komisija s Turskom kao pomoć u usklađivanju zakonodavstva u razdoblju prije pristupanja ove zemlje EU. Cilj Ekspertne misije u sklopu TAIEX-a bio je pružanje informacija o zaštiti zdravlja i rizicima na radu, preventivnim i kontrolnim mjerama, te osobnoj zaštitnoj opremi pri radu sa žitaricama i njihovoj preradi, a kako je Stručna misija rezultirala obostranim zadovoljstvom, turski Institut predložio je Zavodu za unapređivanje zaštite na radu potpisivanje trogodišnjeg sporazuma o suradnji, kakav je prethodno potpisao s DGUV-om iz Njemačke.

Izvor/Autor: http://zuznr.hr/

Europski sud pravde presudio: Putovanje na posao ulazi u radno vrijeme zaposlenika

Europski sud pravde presudio: Putovanje na posao ulazi u radno vrijeme zaposlenika

radno vrijeme Cijela priča krenula je iz Španjolske, od tvrtke Tyco koja se bavi instaliranjem sigurnosnih sustava.

Za sve zaposlenike koji nemaju fiksno radno mjesto, poput trgovačkih putnika, raznih majstora i servisera ili patronažnih medicinskih sestara, put do prvog odredišta na kojem obavljaju posao i put sa zadnjeg radnog zadatka u danu smatra se radnim vremenom, presudio je Europski sud pravde.

U presudi stoji kako je sud ovakvu odluku donio kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost zaposlenika koji ne rade po uredima, piše Večernji list.

Cijela priča krenula je iz Španjolske, od tvrtke Tyco koja se bavi instaliranjem sigurnosnih sustava. Tvrtka je 2011. godine zatvorila sve svoje regionalne urede, nakon čega su njihovi monteri morali trošiti puno vremena na putovanja do prvog klijenta u danu, ali i na povratku kući nakon obavljenog posla, što im nije bilo uračunato u radno vrijeme.

zvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Radnicima Podravke i Belupa šest milijuna kuna stimulacija, sindikati zadovoljni

Radnicima Podravke i Belupa šest milijuna kuna stimulacija, sindikati zadovoljni

podravkanovo Oko 4.000 radnika Podravke i Belupa dobit će do kraja svibnja stimulacije čiju su isplatu poslodavac i sindikati dogovorili na temelju dobrog poslovnog rezulatata za prošlu godinu. Od 397 milijuna kuna neto dobiti, radnicima Podravke bit će isplaćeno nešto više od šest milijuna kuna.

Ovo je posebna nagrada radnicama i radnicima za doprinos u postizanju poslovnog rezultata, poručio je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić te izrazio uvjerenje da će im to biti dodatni poticaj da i ove godine budu spremni dati svoj maksimalni doprinos u kreiranju budućnosti Grupe Podravka.

Zadovoljni postignutim dogovorom su i u sindikatima, a glavna povjerenica najvećeg u Podravki PPDIV-a Ksenija Horvat Dravi.info je rekla: – Ja sam zadovoljna. Mislim da smo našli optimalno rješenje koje neće previše opteretiti poslodavca, a da će i radnici biti zadovoljni. Nije to malo. No moram reći, kod ovih izračuna, radnici s manjim primanjima dobit će veći neto iznos stimulacije, a radnici s malo većim primanjima dobit će nešto manji iznos. Mislim da smo odradili dobar posao. Mislim da smo doista odradili posao koji se od sindikata i očekuje.

Dogovoreni iznosi rezultat su čini se ne baš lako postignutog kompromisa između poslodavca i predstavnika radnika, kaže Ksenija Horvat. Naime, prema Kolektivnom ugovoru trošak poslodavca po svakom radniku bio bi 2.000 kuna. A kako je ovo bilo prvi puta da radnici Podravke imaju pravo na isplatu stimulacije, pri čemu je poslodavac isplatu ovog prava stavio pod upitnik, zbog velikog troška: – ...imali smo dilemu da li s poslodavcem pregovarati o kompromisnom iznosu te stimulacije.

Uzeli smo naime u obzir da neto dobit nije rezultat samo redovnog poslovanja već i izvanredne stavke poput dobiti akviriranog Žita te porezne olakšice koje su proknjižene za kompaniju Belupo, a koje će tek sljedećih godina stvarno doći na račun kompanije. Dakle, imali smo dilemu da li ući u pregovore i dogovarati kompromisni iznos ili se ne dogovarati i prepustiti radnicima i našim članovima da u slučaju neisplate stimulacije svoje pravo iz kolektivnog ugovora potraže putem radnih sporova.

– Procijenili smo da bi bilo mudrije i za kompaniju i za naše radnike da se dogovorimo oko nekog kompromisnog iznosa. Dogovorili smo se da to bude ukupni trošak za poslodavca 1.558,00 kn odnosno neto iznos po radniku od 800,00 do 1.030 ili 1.050 kn.

Osim isplate na račune, radnici mogu izabrati da im poslodavac stimulaciju isplati u njihov treći mirovinski stup. Tako će im iznos od 1558 kn bruto II biti neoporeziv, zaključila je Horvat te izrazila zahvalnost radnicima i članovima na strpljenju, ali i poslodavcu na kooperativnosti. (Sandra  Levak - Miklošić)

Izvor/Autor: http://drava-info.hr/

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj među najnižima u EU

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj među najnižima u EU

radnici copy Troškovi rada po satu u Hrvatskoj blago su porasli u 2015., iako i dalje spadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.

Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska i Danska s najmanjim rastom troškova rada

Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto iskazano u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila njihovo najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.

Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.

U Eurostatu pritom napominju da na podatke za tu skupinu utječu promjene valutnih tečajeva.

Među članicama eurozone najviše su prošle godine porasli troškovi rada po satu u Latviji, za 7,3 posto, te u Litvi, za 5,6 posto, i Estoniji, za 5,3 posto. Pali su samo na Cipru, za jedan posto, i u Italiji, za 0,5 posto.

Na razini EU troškovi rada po satu povećani su u 2015. za dva posto, te za 1,5 posto u eurozoni.

Industrija s najvišim troškovima

Među pojedinim sektorima na razini EU najviši su prosječni troškovi rada u 2015. zabilježeni u industriji, od 25,9 eura po satu. Slijedi uslužni sektor s 24,9 eura po satu, te građevinski s 22,4 eura po satu. U pretežno neposlovnom sektoru bez državne uprave troškovi rada po satu iznosili su 25,1 euro.

Industrija u eurozoni bilježila je u 2015. još više troškove rada, od 32,3 eura po satu. U uslužnom sektoru iznosili su 28,6 eura po satu a u građevinskom sektoru 25,8 eura po satu. Pretežno neposlovni sektor bez državne uprave bilježio je troškove rada od 29,4 eura po satu, pokazuju podaci Eurostata.

Izvor/Autor: http://www.posao.hr/clanci/vijesti/trziste-rada/troskovi-rada-po-satu-u-hrvatskoj-medu-najnizima-u-eu/8521/

Sindikat: Krše se prava radnika! Koka: Prioritet je očuvanje radnih mjesta

Sindikat: Krše se prava radnika! Koka: Prioritet je očuvanje radnih mjesta

xxl koka silosi vjeran zganec rogulja pxl 100712 1636 279900Foto: Vjeran Žganec - Rogulja/PIXSELL Predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi (PPDIV) Šimo Orešković proteklih dana uputio je otvoreno pismo upravi varaždinskog poduzeća Koka. Kako navode u Sindikatu, razlog obraćanja ovim putem je ignoriranje sindikalne inicijative za socijalnim dijalogom, budući da je, upozorava Sindikat, položaj radnika u ovom poduzeću sve teži, dok je kršenje radnih zakona od strane poslodavca postalo pravilo ponašanja.

U svome pismu Šimo Orešković ističe da je Sindikat u nekoliko navrata zatražio sastanak s Upravom Koke i Vindije, ali se on, unatoč čak i opetovanih zamolbi, nikada nije održao.- Pored zamolbe za sastanak obratili smo Vam se u više navrata i s prijedlogom za Kolektivno pregovaranje te da provedete naplatu sindikalne članarine po našim napucima kao i da ste dužni primjeniti Kolektivni ugovor za graditeljstvo zbog predmeta poslovanja po Statutu društva, na što Vi nikada niste dali nikakav odgovor i niste proveli traženo što Vam je bila zakonska obveza - piše Orešković.

Jedino što se dogodilo bilo je, stoji u pismu, što su sindikalci pozvani u Inspekciju rada kod ravnatelja, koji ih je obavijestio o inspekcijskom nadzoru i o nizu prekršaja koji su utvrđeni nadzorom. Sindikat napominje kako mu se gotovo svakodnevno obraćaju radnici Koke te upozorava na uznemirujuće stanje u svezi ostvarivanja prava radnika.- Upozoriti ću samo na dio najizraženijeg kršenja prava radnika, a to je radno vrijeme, preraspodjela radnog vremena i neplaćanje prekovremenog rada.

Prvo, u društvu uopće nije uvedena preraspodjela, tako je sav rad radnika preko 40 sati tjedno prekovremeni rad.

Drugo, takvog rada na kojeg prisiljavate radnika da radi ima ogroman broj sati, a izraženo u danima to je kumulirano 10, 20, 30, pa i 40 dana po radniku, o tome valjda imate informaciju. Pitam Vas: kada mislite platiti radnicima odrađene sate ili kad im mislite omogućiti slobodne dane, kako Vi to kažete, što po zakonu nije moguće?

Informirani smo da ste u više navrata imali nadzor Inspekcije rada i Inspekcije zaštite na radu pa se pitamo: zar i pored višekratno utvrđenih prekršaja, pa i kaznenih djela koje je utvrdila Inspekcija, ipak konstantno kršite prava radnika? S kojim pravom to činite? Zašto Vam treba da Vas radnici prozivaju i imaju negativno mišljenje o Vama? - pita Šimo Orešković u otvorenom pismu upravi Koke i Vindije. Završno Sindikat iskazuje uvjerenje da suradnja između njega i uprave može pomoći u razrješavanju nastalog stanja te stoga ponovno predlaže sastanaka. 

ČLAN UPRAVE KOKE SABLJAK DAO PISANU IZJAVU

Zatražili smo očitovanje i od uprave Koke. Odgovor nije potpisao Dragutin Drk, predsjednik Uprave Koke, već Stjepan Sabljak, član Uprave.- Poslovni sustav Vindija, pa tako i tvrtka Koka d.d. koja je u njegovu sastavu, poduzimaju sve u svojoj moći kako bi se poštivala stečena materijalna i sva druga prava radnika. Nakon niza godina recesije uz pad cijena proizvoda na tržištu i tek blagi oporavak potrošnje, prostor za daljnje poboljšanje materijalnog stanja radnika je ograničen. Tomu su se morale prilagoditi i sve tvrtke unutar sustava, s čime su upoznati i sami zaposlenici, prije svega radi očuvanja radnih mjesta, što smatramo prioritetom - stoji uvodno u odgovoru.

Sabljak napominje, suprotno tvrdnjama Oreškovića, da sva otvorena pitanja uprava Koke nastoji rješavati putem dijaloga sa sindikatima i zaposlenicima te u skladu s propisima i dostignutom razinom standarda.- Na taj način pristupamo i rješavanju pitanja prekovremenih sati koji se, s obzirom na ranije spomenute okolnosti, rješavaju u skladu s potrebama proizvodnje i kroz zakonom predviđene mogućnosti, najčešće preraspodjelom - zaključuje Stjepan Sabljak, član Uprave Koke, u svome odgovoru na otvoreno pismo Sindikata PPDIV-a.

Izvor/Autor: http://varazdinski.rtl.hr

Prijava ili Registracija

Facebook user?

You can use your Facebook account to sign into our site.

fb iconPrijava preko Facebooka

Prijava