Sindikat PPDIV

A+ A A-

Polemika oko velikih i malih izmišljena je, novac treba dati onima koji investiraju

simo pikselFoto: D.Š./Pixsell Predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi, o uzrocima seljačkih nevolja i perspektivi hrvatske poljoprivredne proizvodnje. 

Delegacija PPDIV-a obišla je novu investiciju tvrtke Žito iz Osijeka. Nakon posjeta ste izjavili kako takve investicije mogu spasiti Slavoniju i Baranju i iseljavanje mladih. 

Smatrate li da je Žito zakinuto za novce koje je trebalo za dio te investicije dobiti iz Programa ruralnog razvoja?

Naravno da takve investicije mogu spasiti iseljavanje mladih ljudi iz Slavonije i Baranje gdje se nudi zapošljavanje mladih školovanih i visokoškolovanih radnika različitih kategorija, a neto plaća se kreće od pet i pol tisuća kuna i na više i uz to još ide obvezna isplata ne male Božićnice i Uskrsnice. Žito i svi takvi poslodavci sigurno su zakinuti za isplatu sredstava iz Programa Ruralnog razvoja.

Koji je stav Vašeg sindikata prema odbijanju pojedinih projekta tvrtki zbog navodno umjetno stvorenih uvjeta?
Ma nema tu nikakvih umjetno stvorenih uvjeta, sve je bilo po važećem Pravilniku i samo se radilo o političkom obračunu dva ministra, uostalom tužbe nekih poslodavaca su već upućene i vidjeti ćete kakve će biti presude. Osobno sam se puno informirao, razgovarao sa ministrima i puno drugih ljudi te došao do takvih saznanja. Novac za takve investicije prvenstveno treba ići iz sredstava EU i to za sve i male i velike, a više svakako treba dobiti onaj koji gradi velike proizvodne kapacitete i zapošljava radnike.

Je li Sindikat uključen u institucionalno odlučivanje o tome gdje i na koji načini distribuirati novac iz fondova EU?
Naravno da sindikat nije uključen u davanje mišljenja vezano za takve i slične odluke, a čini mi se da o tome odlučuje netko nekompetentan i onda dolazi do takvih stvari. Po meni prvo izvoli napravi investiciju, zaposli radnike i tada obvezno trebaš dobiti pripadajući dio sredstava iz fondova EU. Ovako ispada da su sredstva dobili oni koji nisu ništa napravili, nisu zaposlili radnike, a oni koji su to učinili ne mogu dobiti jer to tako misli jedan ministar. Ja bih svima koji investiraju i zapošljavaju dao i dio sredstava iz proračuna jer će se to ulaganje višestruko vratiti u državni proračun kroz poreze i doprinose.

Koliko je Hrvatska zapustila investicije u poljoprivredi?
Hrvatska je zapustila investicije u poljoprivredi, malo se ulaže, ne uređuje se poljoprivredno zemljište, imate puno površina pod vodom jer se ne čiste kanali i ne radi dreniranje zemljišta i zato vam je proizvodnja sa prinosima na najnižim razinama. Zemlje u okruženju, članice EU, su daleko ispred nas i trebamo se ugledati na njih. Znate li Vi da Hrvatska svoje svinje kolje u Mađarskoj i onda to vraća u Hrvatsku na daljnju proizvodnju? To je apsurdno, uvozimo sve i svašta i onda nam se desi salmonela u jajima, mesu... i da za to nitko ne odgovara, jedna smjena nije dovoljna.

Gdje Vi vidite naše mogućnosti u što bi se trebalo investirati i kako zaposliti ljude?
To je za mene teško pitanje, a jedan dio odgovora sam dao ranije. Svakako je potrebno iskoristiti potencijale kojih ima, Slavonija i Baranja u jednom pravcu-poljoprivreda, prehrambena industrija i stočarstvo, te intenzivna proizvodnja, Dalmacija i Istra u turizmu, Lika i Banija u stočarstvu itd. Sjeverna Hrvatska i Međimurje već dobrano idu u tom pravcu. Kad dođe do toga onda će biti i zaposlenosti.

Kakav je odnos poslodavaca prema zaposlenima?
Sindikat PPDIV zastupa 18 tisuća članova u 190 tvrtki. Prava radnika reguliramo Kolektivnim ugovorima i time pokrivamo oko 60-70% radnika u sektoru, a zaposlenih u sektoru ima oko 50 tisuća u 450 tvrtki, a prosječna plaća kreće se između četiri i pet tisuća kuna i ovisi o vrsti proizvodnje. Predložili smo našem sektorskom socijalnom partneru u HUP-u Granski Kolektivni ugovor i očekujemo njegovo sklapanje iduće godine čime bi se izbjegla nelojalna konkurencija i ujednačila minimalna prava radnika.

U Hrvatskoj se godinama vodi polemika oko velikih i malih poljoprivrednika i tvrtki. Koji je vaš stav? Kakvu bi poljoprivredu trebalo razvijati te kako povezati velike tvrtke i male poljoprivrednike?
Ta polemika oko veliki i malih je izmišljena u Hrvatskoj i uglavnom je produkt političkih interesa, a sve zbog nemoći da se usuglase stavovi oko zajedničke politike. Pa mi još nemamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora, a prošlo je 26 godina. Ministar Romić je nešto pokrenuo što smo pohvalili, ali u izradu strategije nije uključio neposredne proizvođače, nije uključio ni sindikat koji ima stručne ljude koji itekako dobro poznaju stanje u sektoru. Nadam se da će ministar Tolušić nastaviti izradu strategije i uključiti u izradu iste, sve relevantne faktore. Zaokruženi proces može se provesti kroz jasne i transparentne kooperantske odnose velikih i malih proizvođača.

Kakav je odnos stranih kompanija koje investiraju u Hrvatsku prema radnicima u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?
Strane kompanije uglavnom imaju sređene uvjete, investiraju i tehnološki unapređuju proizvodnju, a plaće su im na razini plaća u sektoru, dakle nemaju iste uvjete kao radnici u zapadnim zemljama EU.

Iz Osijeka ste poslali apel novom ministru i Vladi kako bi trebali poticati velike investicije?
Apel i zahtjev za očitovanje poslao sam Vladi i ministru da jasno kažu podržavaju li takve investicije i što će učiniti da im se ispravi nepravda i nastala šteta što su im administrativno-političkom voljom uskraćena sredstva iz EU fondova?

Na koji bi način trebalo distribuirati novce iz Programa ruralnog razvoja?
Ne znam, valjda preko Agencije za plaćanje, ali transparentno i uz znanje javnosti i uz kontrolu i sankcije ukoliko se nenamjenski troši.

HUP je nedavno zatražio da se kroz ruralni razvoj potiču investicije do 5 milijuna eura, a ne kao što je predložio bivši ministar Romić do milijun eura.
Svakako podržavamo prijedlog HUP-a jer su nam sada potrebne takve investicije koje zapošljavaju, a to "do" znači da netko mjerodavan i objektivan, ne politički obojen, treba sagledati investiciju i odlučiti treba li nekome odobriti 5 milijuna, a nekome 4, 3, 2 ili 1 milijun.

Kako komentirate sve češće incidente sa hranom? Uvozimo previše hrane loše kvalitete i po niskim cijenama, a naše tvrtke se teško nose sa konkurencijom. Smatrate li da bi država trebala zakonom ograničiti udio uvozne robe na policama kao što to čine neke druge zemlje?
Svakako ste u pravu, uvozimo puno hrane jednim dijelom loše kvalitete i niskih cijena koje domaća konkurencija ne može pratiti. Država treba stvoriti uvjete za konkurentnu proizvodnju i ja se onda ne bojim za domaću proizvodnju, a može se voditi i pametnija politika poput one u susjednoj Austriji ili Mađarskoj, gdje Vlada tih država poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju ne prepušta slučaju već joj je to najvažniji resor u ministarstvu.

Poticaji: Gdje je 45 milijuna kuna?

Pogriješili smo jer nismo otpočetka imali strategiju razvoja sektora, a vidite da je nemamo još ni danas, koja bi odredila pravac razvoja pa se ne bi dešavalo da svaka politika koja dođe prilagođava sve sebi i omogućava raznim interesnim skupinama i špekulantima povoljnu situaciju koju oni iskorištavaju za svoj interes/džep poput godinama nekontrolirane isplate poticaja. Kažu da je u 10 godina isplaćeno 45 milijardi kuna poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Pitam se gdje je taj novac?

Izvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Andrej Plenković: Danas krećemo s poslom!

andrej Premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak kako će prvog radnog dana krenuti najprije s organizacijskim aspektom rada Vlade, potom pripremom prve sjednice za četvrtak, a najavio je i vrlo skoro pripremu za proračun za 2017. godinu.

"Danas krećemo s poslom, najprije organizacijski aspekt rada Vlade, samog ureda Vlade, nakon toga konzultacije s ministrima, priprema za prvu sjednicu Vlade u četvrtak...", kazao je Plenković pred Banskim dvorima prvog radnog dana nove Vlade.

Kako je najavio, danas ima sastanak s ministrima i prve konzultacije oko nekih žurnih stvari koje će uskoro pred Vladu, a sutra neformalni sastanak sa svim članovima Vlade.

"Cijeli dan će biti sastanci. Vidjet ćemo koliko će biti širi, ali imamo prvo konzultacije oko nekoliko žurnih stvari koje će uskoro ići pred Vladu. Mislim da ćemo sutra imati jedan cjeloviti neformalni sastanak sa svim članovima Vlade", rekao je Plenković.

Odgovarajući na upit novinara što će se prvo naći pred Vladom, istaknuo je da ima nekoliko prijedloga.

"Želio bih se prvo upoznati s pojedinim, već do sada pripremljenim prijedlozima. Čitao sam dosta izvješće o rezultatima Vlade gospodina (Tihomira) Oreškovića tako da pokušamo sve ono što je u visokoj fazi pripreme što prije finalizirati i staviti pred Vladu i Sabor", izjavio je premijer te dodao kako nema puno vremena za uhodavanje.

Govoreći o cjelovitoj poreznoj reformi, Plenković je kazao da će "tu biti puno zakonskih prijedloga, novih zakona, nešto izmjena postojećih".
"Želio bih da taj paket porezne reforme stvarno bude sveobuhvatan, cjelovit, s jasnim učincima i na građane i na poduzetnike, a općenito i na gospodarske pokazatelje", istaknuo je.

Novinarima je kazao i da će već na prvoj sjednici Vlade imenovati predstojnika Ureda Vlade te da će ovoga tjedna riješiti sve što je ključno i bitno za sastavljanje Vladinog tima.

Najavio je i da će proračun u pripremu vrlo skoro.

"Znate da smo u rokovima sad već malo 'knap', ali nastojat ćemo to nadoknaditi i pripremiti kvalitetan proračun za 2017., i razvojni, i ja se nadam što više orijentiran gospodarskom razvoju i pametnoj fiskalnoj konsolidaciji", zaključio je Plenković.

Da podsjetimo, u srijedu 19. listopada Sabor RH izglasao je novu Vladu RH, u kojoj su, uz premijera Andreja Plenkovića, među najvažnijim ministrima za razvoj gospodarstva i radno zakonodavstvo Marina Dalić - podpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, Zdravko Marić - ministar financija, Tomislav Tolušić - ministar poljoprivrede, Slaven Dobrović - ministar zaštite okoliša i energetike, te Tomislav Ćorić- ministar rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici Zavoda i Žita vodili TAIEX Stručnu misiju u Ankari

goranGoran Smrečki, Alper Yosin Özgelik, Ana Akrap Rizici u poljoprivrednoj djelatnosti, opasnosti od eksplozije zbog čestica prašine u silosima i mjere prevencije, pravilan izbor i uporaba osobne zaštitne opreme, te usporedba europskog i turskog zakonodavstva – bile su glavne teme Stručne misije o zaštiti zdravlja i rizicima u poljoprivrednoj djelatnosti koja je od 7. do 9. rujna 2016. održana u Ankari u sklopu Instrumenta tehničke pomoći i razmjene informacija (TAIEX).

Glavni predavači i ujedno voditelji Stručne misije bili su Ana Akrap, viša stručna savjetnica u Zavodu za unapređivanje zaštite na radu i Goran Smrečki, voditelj Službe zaštite na radu i zaštite od požara u Žitu d.o.o. i predstavnik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske.

Ovaj projekt TAIEX-a ugovorila je Europska komisija s Turskom kao pomoć u usklađivanju zakonodavstva u razdoblju prije pristupanja ove zemlje EU. Cilj Ekspertne misije u sklopu TAIEX-a bio je pružanje informacija o zaštiti zdravlja i rizicima na radu, preventivnim i kontrolnim mjerama, te osobnoj zaštitnoj opremi pri radu sa žitaricama i njihovoj preradi, a kako je Stručna misija rezultirala obostranim zadovoljstvom, turski Institut predložio je Zavodu za unapređivanje zaštite na radu potpisivanje trogodišnjeg sporazuma o suradnji, kakav je prethodno potpisao s DGUV-om iz Njemačke.

Izvor/Autor: http://zuznr.hr/

Europski sud pravde presudio: Putovanje na posao ulazi u radno vrijeme zaposlenika

radno vrijeme Cijela priča krenula je iz Španjolske, od tvrtke Tyco koja se bavi instaliranjem sigurnosnih sustava.

Za sve zaposlenike koji nemaju fiksno radno mjesto, poput trgovačkih putnika, raznih majstora i servisera ili patronažnih medicinskih sestara, put do prvog odredišta na kojem obavljaju posao i put sa zadnjeg radnog zadatka u danu smatra se radnim vremenom, presudio je Europski sud pravde.

U presudi stoji kako je sud ovakvu odluku donio kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost zaposlenika koji ne rade po uredima, piše Večernji list.

Cijela priča krenula je iz Španjolske, od tvrtke Tyco koja se bavi instaliranjem sigurnosnih sustava. Tvrtka je 2011. godine zatvorila sve svoje regionalne urede, nakon čega su njihovi monteri morali trošiti puno vremena na putovanja do prvog klijenta u danu, ali i na povratku kući nakon obavljenog posla, što im nije bilo uračunato u radno vrijeme.

zvor/Autor: http://www.poslovni.hr/

Radnicima Podravke i Belupa šest milijuna kuna stimulacija, sindikati zadovoljni

podravkanovo Oko 4.000 radnika Podravke i Belupa dobit će do kraja svibnja stimulacije čiju su isplatu poslodavac i sindikati dogovorili na temelju dobrog poslovnog rezulatata za prošlu godinu. Od 397 milijuna kuna neto dobiti, radnicima Podravke bit će isplaćeno nešto više od šest milijuna kuna.

Ovo je posebna nagrada radnicama i radnicima za doprinos u postizanju poslovnog rezultata, poručio je predsjednik Uprave Zvonimir Mršić te izrazio uvjerenje da će im to biti dodatni poticaj da i ove godine budu spremni dati svoj maksimalni doprinos u kreiranju budućnosti Grupe Podravka.

Zadovoljni postignutim dogovorom su i u sindikatima, a glavna povjerenica najvećeg u Podravki PPDIV-a Ksenija Horvat Dravi.info je rekla: – Ja sam zadovoljna. Mislim da smo našli optimalno rješenje koje neće previše opteretiti poslodavca, a da će i radnici biti zadovoljni. Nije to malo. No moram reći, kod ovih izračuna, radnici s manjim primanjima dobit će veći neto iznos stimulacije, a radnici s malo većim primanjima dobit će nešto manji iznos. Mislim da smo odradili dobar posao. Mislim da smo doista odradili posao koji se od sindikata i očekuje.

Dogovoreni iznosi rezultat su čini se ne baš lako postignutog kompromisa između poslodavca i predstavnika radnika, kaže Ksenija Horvat. Naime, prema Kolektivnom ugovoru trošak poslodavca po svakom radniku bio bi 2.000 kuna. A kako je ovo bilo prvi puta da radnici Podravke imaju pravo na isplatu stimulacije, pri čemu je poslodavac isplatu ovog prava stavio pod upitnik, zbog velikog troška: – ...imali smo dilemu da li s poslodavcem pregovarati o kompromisnom iznosu te stimulacije.

Uzeli smo naime u obzir da neto dobit nije rezultat samo redovnog poslovanja već i izvanredne stavke poput dobiti akviriranog Žita te porezne olakšice koje su proknjižene za kompaniju Belupo, a koje će tek sljedećih godina stvarno doći na račun kompanije. Dakle, imali smo dilemu da li ući u pregovore i dogovarati kompromisni iznos ili se ne dogovarati i prepustiti radnicima i našim članovima da u slučaju neisplate stimulacije svoje pravo iz kolektivnog ugovora potraže putem radnih sporova.

– Procijenili smo da bi bilo mudrije i za kompaniju i za naše radnike da se dogovorimo oko nekog kompromisnog iznosa. Dogovorili smo se da to bude ukupni trošak za poslodavca 1.558,00 kn odnosno neto iznos po radniku od 800,00 do 1.030 ili 1.050 kn.

Osim isplate na račune, radnici mogu izabrati da im poslodavac stimulaciju isplati u njihov treći mirovinski stup. Tako će im iznos od 1558 kn bruto II biti neoporeziv, zaključila je Horvat te izrazila zahvalnost radnicima i članovima na strpljenju, ali i poslodavcu na kooperativnosti. (Sandra  Levak - Miklošić)

Izvor/Autor: http://drava-info.hr/

Troškovi rada po satu u Hrvatskoj među najnižima u EU

radnici copy Troškovi rada po satu u Hrvatskoj blago su porasli u 2015., iako i dalje spadaju među najniže u Europskoj uniji i znatno su ispod europskog prosjeka, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Prosječni su troškovi rada po satu u Hrvatskoj prošle godine iznosili 9,6 eura. Time su se nakon klizanja na 9,4 eura u godini ranije ponovo vratili na razinu iz 2013. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se u 2015. svrstala u skupinu zemalja EU s najnižim prosječnim troškovima rada po satu, koju predvodi Bugarska sa samo 4,1 eurom. Slijedi Rumunjska s pet eura, Litva sa 6,8 eura, Latvija sa 7,1 eurom, Mađarska sa 7,5 eura i Poljska s 8,6 eura.

Najviše je prosječne troškove rada po satu u 2015. bilježila Danska, od 41,3 eura. Pri vrhu su još Belgija s 39,1 eurom i Švedska s 37,4 eura po satu.

Na razini EU troškovi rada po satu prošle su godine u prosjeku iznosili 25 eura, te 29,5 eura u eurozoni, izračunali su u europskom statističkom uredu.

Hrvatska i Danska s najmanjim rastom troškova rada

Hrvatska je s povećanjem troškova rada po satu u 2015. za 1,7 posto iskazano u domaćoj valuti, istim kao u Danskoj, bilježila njihovo najmanje povećanje među zemljama EU koje nisu u sastavu eurozone.

Najviše su u toj skupini zemalja porasli prosječni troškovi rada po satu u Rumunjskoj, za 8,3 posto, te u Bugarskoj, za sedam posto.

U Eurostatu pritom napominju da na podatke za tu skupinu utječu promjene valutnih tečajeva.

Među članicama eurozone najviše su prošle godine porasli troškovi rada po satu u Latviji, za 7,3 posto, te u Litvi, za 5,6 posto, i Estoniji, za 5,3 posto. Pali su samo na Cipru, za jedan posto, i u Italiji, za 0,5 posto.

Na razini EU troškovi rada po satu povećani su u 2015. za dva posto, te za 1,5 posto u eurozoni.

Industrija s najvišim troškovima

Među pojedinim sektorima na razini EU najviši su prosječni troškovi rada u 2015. zabilježeni u industriji, od 25,9 eura po satu. Slijedi uslužni sektor s 24,9 eura po satu, te građevinski s 22,4 eura po satu. U pretežno neposlovnom sektoru bez državne uprave troškovi rada po satu iznosili su 25,1 euro.

Industrija u eurozoni bilježila je u 2015. još više troškove rada, od 32,3 eura po satu. U uslužnom sektoru iznosili su 28,6 eura po satu a u građevinskom sektoru 25,8 eura po satu. Pretežno neposlovni sektor bez državne uprave bilježio je troškove rada od 29,4 eura po satu, pokazuju podaci Eurostata.

Izvor/Autor: http://www.posao.hr/clanci/vijesti/trziste-rada/troskovi-rada-po-satu-u-hrvatskoj-medu-najnizima-u-eu/8521/

Prijava ili Registracija

Prijava