Sindikat PPDIV

A+ A A-

Ministar Mrsić o izmjenama Zakona o zaštiti na radu

Podrucje-rada---Zastita-na-radu Problem je i što veliki dio ozljeda na radu nije prijavljen nego se vidi u sustavu zdravstva kao ozljeda koja nije vezana uz rad.

Smanjiti broj ozljeda na radu za 5 posto godišnje do kraja 2016. godine, broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje, te smanjiti za 10 posto broj radnika koji se zbog bolesti upućuju u invalidsku mirovinu, neki su od ciljeva koje je u petak u Rijeci istaknuo ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavljajući izmjene Zakona o zaštiti na radu.

Mrsić je u Županijskoj komori Rijeka sudjelovao na tribini o izmjenama zakona o zaštiti na radu te zakona o radu. Upozorio je ... (pročitaj više)

Autor/Izvor: www.poslovni.hr

 

Sutra počinje Konferencija NA PRAGU EU: prehrambena industrija

eu1 U četvrtak i petak (7.-8.ožujak), u Opatiji će se, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i poslovnog tjednika Lider održati Konferencija pod nazivom NA PRAGU EU: prehrambena industrija, na kojoj će, među ostalima, govoriti i ministar Tihomir Jakovina, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, te viša izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić.

Neposredno pred ulazak u EU hrvatskoj prehrambenoj industriji, kao jednoj od najvitalnijih i najotvorenijih, ova Konferencija biti će još  jedna prilika da se procjene sve prilike i izazovi.

Kao glavne prijetnje prehrambenoj industriji udruživanjem u EU, može biti otvoren put glavnim europskim igračima da još snažnije uđu na naše domaće tržište, kao i podizanje granica prema CEFTA-inu tržištu.

Najveća prilika pak za domaću industriju svakako će biti novostvoreno bescarinsko EU tržište.
Konferencija će stoga nastojati odgovoriti na niz pitanja;

  •  što država čini da pomogne domaćoj industriji
  •  gdje pronaći izvore financiranja za unapređenje poslovanja
  •  kakvo je stanje u prehrambenoj industriji i kakva je njezina perspektiva
  •  kako povećati izvoz u tom sektoru
  •  mogu li se i kako čvršće povezati prehrambeni i turistički sektor

Na konferenciji će se održati i dva okrugla stola: Izazovi ulaska u EU i Kako unaprijediti plasman u turizmu na kojima će sudjelovati Tihomir Jakovina, Ljerka Puljić, Ruža Gelo, Damir Novotny, Oljeg Valjalo, Božica Marković, Kristian Šustar i Šime Klarić.

Konferenciji će prisustvovati i predsjednik Sindikata PPDIV Šimo Orešković, te dopredsjednik Ivica Blažević.

Švicarci referendumom poručili da im je dosta previsokih menadžerskih plaća i otpremnina

novci Prema pisanju portala Index.hr švicarski birači su na današnjem referendumu odlučili ograničiti plaće i otpremnine menadžera u kompanijama koje su izlistane na burzi.

Ovaj prijedlog na referendumu je podržalo 68 posto birača. Prijedlog kojeg su građani podržali na referendumu sada mora u parlamentu biti formuliran u zakonsku odredbu, što će se dogoditi u narednih godinu dana.

Zakonski prijedlog koji će drastično promijeniti ravnotežu snaga u švicarskim kompanijama, i dobar dio moći prebaciti s menadžera i članova uprave na vlasnike dionica osmislio je i sa svojim pristašama do referenduma dogurao švicarski poduzetnik Thomas Minder, ujedno i senator Demokratske unije centra, javlja Financial Times.

"Narod je odlučio uputiti jasnu poruku upravama firmi, vladi i parlamentu", prokomentirao je Minder rezultate referenduma.

Švicarski birači odlučili su da će vlasnici dionica u firmama imati pravo odlučivati o visini plaće direktora firmi, a zabranjeni su i takozvani "zlati padobrani", odnosno ogromne otpremnine koje se isplaćuju direktorima nakon što napuste kompaniju. Također, Švicarci su glasali za ograničavanje direktorskih mandata na godinu dana i zabranu bonusa koji potiču kupnju ili prodaju firmi.
Prema prvim rezultatima u kantonu Ženeve, gdje su stanovnici završili izjašnjavanje u 12 sati po mjesnom vremenu, 67,7 glasača je reklo "da" toj inicijativi. U kantonu Zuericha prema za sada dostupnim podacima blizu 70 posto je zaokružilo "da", kao što je učinilo i 67 i 70 posto u kantonima Vaud i Fribourg – izvještava pak Business.hr.

Iz švicarskih poslovnih krugova stizali su žestoki prosvjedi zbog ovog referendumskog prijedloga, uz objašnjenje da bi njegovo prihvaćenje moglo rezultirati odlaskom međunarodnih kompanija iz Švicarske, zbog čega bi došlo do gubitka radnih mjesta i narušavanja kompetitivnosti švicarskog gospodarstva. No, birači ove argumente nisu prihvatili.

Jedan od ključnih trenutaka u kampanji za ograničavanje plaće i otpremnine menadžera dogodio se prije dva tjedna. Tada je otkriveno da švicarski farmaceutski gigant Novartis planira svom bivšem šefu uprave Daniellu Vaselli kroz šest godina isplatiti 72 milijuna franaka za konzultantske usluge. Ovo otkriće izazvalo je ogorčenost švicarske javnosti, zbog čega je Novartis morao odustati od svog plana.
Izvor: Index.hr, Business.hr

Prosječna mirovina u prosincu 2012. godine 2.181 kuna

umirovljenici Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje danas je objavio novi broj Newslettera za siječanj 2013., a u kojem su obrađeni podaci za prosinac 2012. Prema objavljenim podacima kraj 2012. godine HZMO je dočekao sa 1 432 740 osiguranika i 1 217 203 korisnika mirovine. Odnos broja korisnika mirovine i osiguranika bio je 1:1,18, što znači da na svakog 1,18 osiguranika HZMO dolazi jedan korisnik mirovine.

Prosječna mirovina (prema Zakonu o obveznom mirovinskom osiguranju) iznosila je 2.181,26 kuna, tako da je udio prosječne mirovine (prema ZOMO) u prosječnoj neto plaći za studeni 2012. godine koja je iznosila 5.681 kuna bio 38,40%.

U HZMO je procijenjeno da je za isplatu mirovina i mirovinskih primanja za prosinac potrebno 2.971.000.000 kuna.

HZMO nadalje u novom broju Newslettera navodi da je u prosincu 2012. u Zavodu bilo 212 796 korisnika doplatka za djecu, a koji se odnosio ukupno na 395 771 djece.

Prosječan iznos doplatka za djecu iznosio je 352,14 kn bez razlika za prethodne mjesece, a ako su se u isplaćene iznose ubrojile i ove razlike za prethodne mjesece, prosječni iznos doplatka za djecu iznosio je 356,50 kn. Procjena potrebnih sredstava za isplatu doplatka za djecu za prosinac 2012. iznosio 141.100.000 kn.

Stopa nezaposlenosti dosegla je najvišu razinu u posljednjih 10 godina

porast-nezaposlenosti Stopa registrirane nezaposlenosti za siječanj 2013. godine iznosi 21,9 %, priopćio je do Državni zavod za statistiku na svojim službenim stranicama, što znači da je dosegla najvišu razinu u posljednjih deset godina.

U prosincu 2012. stopa registrirane nezaposlenosti prema DZS iznosila je 21,1 % i doista je teško bilo očekivati da se ovakav trend porasta stope neće nastaviti i dalje.

Krajem siječnja 2013. Hrvatski zavod za zapošljavanje izvijestio je da je broj nezaposlenih u odnosu na prosinac 2012. Porastao za 3,8 % , odnosno da je u siječnju registrirano 372.000 nezaposlenih osoba. Očito da je to rezultat dugogodišnje recesije, stečajeva ili restrukturiranja brojnih tvrtki, kako procjenjuju neki analitičari, ali i rezultat strukturnih promjena, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.

Državni zavod za statistiku objavio je isto tako da su cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena u siječnju 2013. Godine u odnosu na mjesec dana ranije više za 0,1 %, te u odnosu na godinu dana ranije (siječanj 2013./siječanj 2012.) više za čak 5,2%.

 

Linić prijedlogom o limitiranju minusa na tekućim računima spašava građane?

linic-predlaze1 Ako je vjerovati ministru Liniću Vlada RH uskoro bi svoje rezove trebala usmjeriti i prema velikim bankarskim profitima. Nakon što je kamatu banaka od 12% na dozvoljene minuse na tekućim računima građana nazvao drskim, ministar Linić svom je ministarstvu naložio izradu zakonskih rješenja po kojima bi minusi na tekućim računima građana bili limitirani na visinu jedne primljene plaće, umjesto ovih današnjih koji nerjetko dosežu i do visine čak tri plaće.

Osim limitiranja minusa po tekućim računima građana ministar Slavko Linić odlučan je u namjeri da "ograniči samovolju banaka", pa mu je, kako doznajemo, namjera da zakonom propiše način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa.
To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, gdje su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.

No, nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope. Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana.

Prijava ili Registracija

Prijava