Prema zakonskom prijedlogu, koji je pripremilo slovensko ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi, na hrvatske bi se državljane u prijelaznom dvogodišnjem razdoblju do 31. lipnja 2015. primjenjivali propisi koje vrijede za tražitelje zaposlenja iz država izvan EU-a, a u parlament bi se uputio po hitnom postupku.
Slovenska vlada u četvrtak još nije donijela odluku o dvogodišnjem prijelaznom razdoblju u kojemu bi slovensko tržište rada i nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja ostalo zatvoreno za radnike iz Hrvatske.
Glasnogovornik slovenske vlade Boštjan Lajovic potvrdio je na konferenciji za novinare da se vlada danas upoznala s prijedlogom zakona koji to predviđa, ali će rasprava i odlučivanje o tome biti na sljedećoj sjednici vlade.
Prema zakonskom prijedlogu, koji je pripremilo slovensko ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi, na hrvatske bi se državljane u prijelaznom dvogodišnjem razdoblju do 31. lipnja 2015. primjenjivali propisi koje vrijede za tražitelje zaposlenja iz država izvan EU-a, a u parlament bi se uputio po hitnom postupku.
Dvogodišnji moratorij za slobodno zapošljavanje radnika iz Hrvatske, na koje bi se i dalje primjenjivali propisi koji važe za nečlanice EU-a, slovensko ministarstvo obrazložilo je zaštitom slovenskog tržišta rada na kojemu bi u slučaju velikog priljeva radnika iz Hrvatske moglo doći do poremećaja budući da se i u Sloveniji nezaposlenost zadnjih godina znatno povećala.
Susjedi nam zatvaraju vrata nakon ulaska u EU?
Odlukom o zatvaranju tržišta rada za Hrvate na dvije godine Slovenija bi se pridružila Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i Velikoj Britaniji koje su to već službeno učinile.
Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija i Litva objavile su da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima.
U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja, u kojemu države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli “2+3+2”, što znači da početno ograničenje za pristup tržištu rada od dvije godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još tri godine te uz opravdan razlog za dodatne dvije godine.
Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. Nakon ulaska 10 novih članica 2004. te ulaska Bugarske i Rumunjske 2007., većina starih članica EU-a uvela je ograničenja za radnike iz tih zemalja, na dvije ili i na punih sedam godina, a jedino je Švedska tržište rada otvorila svima.
Izvor/Autor:http://www.rtl.hr/ http://www.hina.hr/