U organizaciji Zaklade Fridrich Ebert, Regionalnog projekta za radne odnose i socijalni dijalog u Jugoistočnoj Europi, u Berlinu je u razdoblju od 24.-28. lipnja održan seminar za stručnjake i predstavnike sindikata u jugoistočnoj Europi u Berlinu na temu „Europsko pravo, socijalna dimenzija i pridruživanje EU”.
Navedeni seminar je povezan s ranije održanim seminarom u Herceg Novom na temu „EU: Krize i perspektive” te je između sudionika seminara u Herceg Novom odabran uži krug sudionika koji su imali prilike u uredu Zaklade Fridrich Ebert u Berlinu od stručnjaka, profesora i političara kroz zanimljiva predavanja, radionice i diskusiju skupiti mnoštvo informacija o EU, pravu EU, krizi eura, socijalnoj dimenziji prava EU, procesu pridruživanja EU i korisnim internetskim stranicama na kojima su dostupne informacije koje bi mogle biti potrebne svim sudionicima seminara.
Na seminaru koji je održan na engleskom jeziku sudjelovalo je 14 sudionika koji su predstavljali sindikate iz Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske.
Kao predstavnici Hrvatske seminaru su nazočili predstavnici dvije sindikalne središnjice i to dva predstavnika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i predstavnik Hrvatske udruge sindikata. U ime Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, u koji je udružen i Sindikat PPDIV, seminaru je prisustvovao Darko Šeperić i Marina Gruban.
Na seminaru je Stefan Talhofer, program koordinator iz Zaklade Fridrich Ebert iz ureda u Briselu interaktivno pristupajući sudionicima približio rad institucija EU i pravo EU, a govorio je i o ulozi Komisije kao tijela koje treba predstavljati europske interese, a ne nacionalne te koja daje inicijativu za donošenje propisa i vrši provjeru da li su dobro implementirani u nacionalna zakonodavstva, Parlamenta koji može kroz suodlučivanje proaktivno sudjelovati u oblikovanju legislative EU i Vijeća ministara kao zakonodavne institucije koja okuplja ministre vanjskih poslova ili resorne ministre ovisno o temi o kojoj se odlučuje.
U svom izlaganju dotakao se i institucija za kontrolu koje čine Europski sud i Revizijski sud te još dva vrlo važna tijela Odbor regija i Europsko gospodarski i socijalni odbora koji zastupa interese različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina i smatra se glasom civilnog društva.
Govorilo se i o aktivnoj ulozi sindikata kroz izvanjski utjecaj (izvan kruga institucija EU) kroz djelovanje Europske konfederacije sindikata pri čemu sporazum Europske konfederacije sindikata i udruga poslodavaca kroz europski socijalni dijalog se može poslati Vijeću ministara EU kako bi postao obvezujući propis ili se takav sporazum može implementirati u nacionalno zakonodavstvo. Također istaknuta je i mogućnost da sindikati utječu na ministre koji potom mogu dijelovati kroz Vijeće ministara. U odnosu na probleme s kojima se susreću institucije EU istaknuo je nedostatak vizije i mnoštvo interesa pri čemu svatko gura u svom smijeru.
Dr. Bjorn Hacker govorio je o Eurozoni (zoni 17 članica EU koje su Euro prihvatile kao svoju službenu valutu) i porijeklu krize Eura, karakteristikama i mogućim scenarijima izlaska iz te krize pri čemu je Eurozonu prikazao kao kuću s krovom koji prokišnjava.
Od mogućih budućih scenarija vidi 4 mogućnosti: 1) nastavak funkcioniranja Eurozone na dosadašnji način s krovom koji prokišnjava, 2) osnivanje jezgre Eurozone od dijela zemalja koje su u Eurozoni, 3) završetak fiskalne unije pri čemu je krov popravljen ili 4) potpuni raspad Eurozone.
Sudionicima se obratio i Jorg Bergstermann koji je govorio o djelovanju Zaklade i suradnji s sindikatima, o svom radu kao i djelovanju sindikata u politici te utjecaju sindikata na izbore u Njemačkoj.
Prof. dr. Eberhard Eichenhofer s katedre socijalnog i građanskog prava, Sveučilište Friedrish-Schiller u Jeni, je govorio o socijalnoj dimenziji prava EU osvrnuvši se na Ujedinjene narode, Međunarodnu organizaciju rada i Vijeće Europe te Deklaraciju o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
Dr. sc. pol. Kai-Olaf Lang je govorio o širenju EU i razlozima za širenje. Dr. Lang razloge za širenje vidi u prevazilaženju podjele EU, kreiranju zone zajedničkih vrijednosti i područja sličnih načela u političkom i ekonomskom smislu, ekonomskim i socijalnim razlozima te u izvoznoj stabilnosti i blagostanju povećanjem sigurnosti u susjedstvu.
Objasnio je i tijek postupka pridruživanja EU od potpisivanja sporazuma o pridruživanju, podnošenja zahtjeva za članstvo, izrade mišljenja, otvaranju pregovora o poglavljima, potpisivanju ugovora o pristupanju EU pa do punopravnog članstva u EU dok se Stefan Dehnert osvrnuo posebno na zemlje zapadnog Balkana i proces pridruživanja tih zemalja EU.
Milan Jevtić, program kordinator Regionalnog projekta za radne odnose i socijalni dijalog u Jugoistočnoj Europi pri Zakladi Fridrich Ebert u Beogradu koji je pratio sudionike seminara je sudionicima dao podatke o korisnim internetskim stranicama na kojima su dostupne informacije koje bi mogle biti zanimljive svim sudionicima seminara i podijelio certifikate o uspješno sudjelovanju na seminaru.
Sudionicima seminara u Berlinu je najavljen i seminar u Briselu krajem rujna ove godine na kojem bi sudionici trebali posjetiti institucije EU koje imaju sjedište u Briselu.
