Search
Close this search box.

Sindikalne središnjice priopćenjem za javnost o Zakonu o radu odgovorile na Milanovićevo i HUP-ovo obmanjivanje javnosti

robovi 1

robovi 1Svih pet reprezentativnih hrvatskih sindikalnih središnjica danas se prema javnosti oglasilo zajedničkim priopćenjem na temu Zakona o radu koji je Vlada RH uvrstila na dnevni red svoje današnje sjednice i o čijem je donošenju poslljednjih dana od strane HUP-a (prilikom obilježavanja Dana socijalnog partnerstva) i premijera Milanovića (jučer u Saboru) ponovo izneseno niz neistina s isključivim ciljem obmanjivanja javnosti i prebacivanja odgovornosti radi katastrofalne gospodarske situacije u zemlji sa sebe na hrvatske radnike.

Nakon današnje sjednice Vlade RH očekuje se da će Nacrt Zakona o radu biti upućen u Sabor na usvajanje, odnosno na prvo od dva predviđenja čitanja prije samog čina usvajanja.

Priopćenje za javnost sindikalnih središnjica možete preuzeti i pročitati ovdje http://www.ppdiv.hr/za-medije/priopcenja-za-medije, a mi vam u nastavku donosimo najvažnije izvatke iz sindikalnog priopćenja pod nazivom

Tko zapravo zaziva grčki scenarij?

Zbog konstantnog ignoriranja sindikalnih argumenata, sindikalne središnjice su u listopadu 2013. godine napustile radnu skupinu za izradu novog Zakona o radu, a 17. listopada SSSH i NHS su ispred MRMS-a i HUP-a organizirali prosvjed, te MRMS-u uputili dopis s pet ključnih zahtjeva vezanih uz ZOR koji su, među ostalim, sadržavali i prijedlog kompromisnog rješenja u vezi organizacije radnog vremena;

 Ministar rada je dopisom od 28. listopada prihvatio sindikalne zahtjeve temeljem čega su se središnjice vratile za radni stol;

 Tijekom nastavka rada u studenome pokazalo se da je ministar Mrsić prihvatio sindikalne zahtjeve samo zato da ih vrati za radni stol, a ne zato što je to ozbiljno mislio (što je potvrdio a da se nije niti zacrvenio!);

 Sindikalne središnjice ponovo izlaze iz tripartitne radne skupine te se o posljednjem Nacrtu prijedloga Zakona o radu koji im je dostavljen (25. studenoga) pisano očituju do zadanog roka;

 U prosincu, dan prije prosvjeda svih pet sindikalnih središnjica, ministar rada privremeno povlači prijedlog novog Zakona o radu iz procedure objašnjavajući medijima, među ostalim, da to čini zbog dodatnih konzultacija sa socijalnim partnerima;

 Do današnjeg dana MRMS se nije niti pisano očitovao o pisanim sindikalnim stajalištima na verziju Nacrta prijedloga Zakona o radu od 25. studenoga, niti ih je pozvao na dodatne konzultacije već je, uz obilatu manipulaciju domaće i europske javnosti, nepromijenjeni tekst zakona uputio u zakonsku proceduru!

povratak u robovlasništvoTakođer podsjećamo da se tijekom svih mjeseci rada na Zakonu o radu pokazalo kako zajednička inzistiranja MRMS-a i HUP-a na deregulaciji i snižavanju prava radnika ni Ministarstvo ni poslodavci nisu utemeljili na analizama, niti potkrijepili ijednim raspoloživim statističkim podatkom ili argumentom, za razliku od sindikata koji su dali niz konkretnih primjera provedbe važećeg Zakona o radu posebice u dijelu koji se odnosi na organizaciju radnog vremena (za što su, podsjećamo, ponudili i kompromisno rješenje). Sindikati i dalje tvrde da su razlozi nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva – nesposobnost menadžerskog kadra (postavljanog, u pravilu, po „babi i stričevima”, a ne po sposobnosti) i neučinkovitost javne uprave, a ne radnici i njihova prava.

„Papagajsko” ponavljanje kako će olakšano otpuštanje za posljedicu imati veće zapošljavanje toliko je ridikulozno da ga više niti ne želimo komentirati. Reći ćemo samo da nema govora o otvaranju novih radnih mjesta već je riječ o zamjeni jednih radnika („neposlušnih”) drugima, u nesigurnijim oblicima rada („poslušnijima”) odnosno o radu više radnika na jednom radnom mjestu, a sve radi „blistave” statistike (toliko o primjeru Njemačke koji je predsjednik Vlade jučer naveo u Hrvatskom saboru)! Dakle, snižavanje prava radnika neće riješiti problem nezaposlenosti, to mogu učiniti samo nova ulaganja, investiranje u inovacije, znanje, nove, čiste tehnologije, zelene poslove, snižavanje cijena energije i reindustrijalizacija zemlje i dr.

Postupak procjene učinaka propisa u slučaju ovoga Zakona (kao i u slučajevima niza drugih) pokazao se farsom. Stajališta MRMS-a podržao je samo HUP! Tako su poslodavci u javnom sektoru (Vlada RH) i u privatnom sektoru (HUP) skrojili Zakon o radu prema svojim potrebama („Ne znam upravljati, ali imam Zakon o radu!”). Na hrvatskim radnicima i građanima je da to spriječe, makar i pod cijenu grčkog scenarija, ako razum ne prevlada!