Čak 70 posto građana koji imaju blokirane račune nisu obveznici osiguranja, što znači da nisu ni zaposleni, niti primaju mirovinu, pokazale su prve neslužbene provjere koje su napravljene uz pomoć osobnog identifikacijskog broja (OIB). To znači da je oko 220 tisuća građana koji imaju blokirane račune nezaposleno, dok preostalih više od 90 tisuća ima neki oblik osiguranja, oni su ili zaposleni, ili imaju obrte, ili osiguranje kao poljoprivrednici.
Činjenica da je 70 posto blokiranih građana bez posla sugerira da će oni teško ili gotovo nikako platiti dugove što ih imaju i zbog kojih su im računi blokirani. Problem je to koji će država pokušati riješiti ili zakonom o osobnom stečaju građana, u kojem će se predvidjeti i mogućnost dogovora s vjerovnicima kroz otpis duga, ili čak posebnim zakonom kojim bi se regulirao otpis duga prema državi i državnim tvrtkama što ga ti građani imaju, ali i porezne olakšice koje će država ponuditi, primjerice, bankama ako otpišu dio duga građanima čiji su računi u blokadi.
Takvu mogućnost u kojoj se rješava pitanje duga građana ima ili je priprema većina zemalja Europske unije, gdje se pokazalo da s godinama krize samo raste broj blokiranih građana. Sve te zemlje imaju jasno određene kriterije tko može ući u program otpisa duga, a na prvom je mjestu nezaposlenost, pa mjesečna primanja te vrijednost ostale imovine poput nekretnina ili automobila. Tako se primjerice građani u Velikoj Britaniji mogu prijaviti za postupak otpisa duga do 15 tisuća funti, iz čega su, primjerice, izuzeti studentski zajmovi ili plaćanje alimentacije. No, za oprost duga ne mogu se prijaviti oni kojima mjesečno ostane 50 funti nakon plaćanja životnih troškova ili ako imaju štednju ili ostalu imovinu vrijednu više od 300 funti.
Preliminarna provjera hrvatskih dužnika pokazala je i to da je u blokadi i više od 17 tisuća građana koji su stariji od 65 godina, pa su gotovo nikakve šanse da oni ponovnim aktiviranjem na poslu zarade dodatni novac koji bi ih izvukao iz blokade.
Najviše blokiranih građana ipak je još daleko od uvjeta za mirovinu, njih čak 239 tisuća koji su stari između 18 i 55 godina. Među njima se vjerojatno »skriva« i najveći broj od onih 220 tisuća građana koji su u blokadi, a nisu obveznici nikakvog osiguranja, odnosno nezaposleni su. Više od 47 tisuća građana koji imaju blokade su u životnoj dobi između 55 i 65 godina.
U blokadi su ostali i računi oko deset tisuća građana koji su u međuvremenu preminuli, a među njima je čak 7.700 muškaraca. Njihov dug postat će obaveza nasljednika, ako prihvate preuzeti i ostalu imovinu koja je ostala iza pokojnika.
Gotovo dvostruko više blokiranih računa pripada muškarcima. Njih je u blokadi više od 194 tisuće, dok 109 tisuća žena ima blokirane račune zbog duga što ga ne uspijevaju otplatiti. Među muškarcima najveći je broj dužnika starih između 18 i 55 godina, čak 152 tisuće, i oni čine čak polovicu ukupnog broja svih dužnika u Hrvatskoj. Najbrojnije su i žene dužnici u toj životnoj dobi i ima ih čak 86 tisuća.
Izvor/Autor: http://www.novilist.hr/
