Povodom jučerašnje objave preporuka Europske komisije Republici Hrvatskoj u sklopu Europskog semestra 2014., Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputio joj je pismo koje je potpisao predsjednik Mladen Novosel.
U pismu Europskoj komisiji, koje je dostavljeno i hrvatskim medijima i koje u nastavku donosimo, ističe se da se mjere smanjivanja proračunskog deficita ne smiju provoditi linearno, već je nužno voditi računa o njihovom utjecaju na pojedine skupine stanovništva, kao i na sam ekonomski oporavak.
SSSH se ne slaže s povećanjem dobi za umirovljenje na 67 godina, pa tako ni sa skraćivanjem prijelaznog razdoblja, budući da isto u Hrvatskoj još uvijek nije opravdano demografskim kretanjima, te da zanemaruje preporuku same Europske komisije da je pri produženju radnog vijeka nužno voditi računa o prethodnom stvaranju mogućnosti za starije radnike da zaista i ostanu na tržištu rada, jer će u suprotnome očekivani učinci na mirovinski sustav i javne financije izostati.
Buduće promjene radnog zakonodavstva moraju se donositi isključivo u suglasnosti sa socijalnim partnerima, a imajući u vidu činjenicu da je hrvatsko tržište rada u ovom trenutku već jednako fleksibilno poput npr. njemačkog. Stoga svaka daljnja reforma tržišta rada ne može biti vođena samo ideološkom tvrdnjom o potrebi daljnje fleksibilizacije, već mora biti temeljena na konkretnim podacima i analizama o tome koji instituti, i iz kojih razloga, predstavljaju objektivni problem za gospodarstvo.
S obzirom na preporuku EK o potrebi „preispitivanja sustava određivanja plaća”, SSSH ističe da se neto plaće u RH u posljednjih pet kriznih godina nisu realno povećavale, te da su time radnici podnijeli najveći teret krize. Stoga bi svako daljnje smanjivanje neto plaća bilo ekonomski neopravdano i kontraproduktivno.
Umjesto toga, Vlada se treba ponajprije posvetiti ukidanju svih administrativnih prepreka koje koče poboljšanje investicijske klime, kao i poboljšanju kvalitete i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, uključujući očuvanje neovisnosti sudstva od politike, budući da se radi o reformama koje će imati daleko veći i izravniji učinak na pokretanje ekonomije i fiskalnu konsolidaciju od reforme tržišta rada.
