Nakon što je Vlada RH početkom kolovoza najavila preispitivanje visine minimalne plaće i to, kako kažu, radi zaštite domaćih radnika od konkurencije iz drugih zemalja članica EU, sindikati upozoravaju da danas gotovo 80 000 hrvatskih radnika sa svojim obiteljima živi na rubu siromaštva sa sadašnjim minimalcem od 2400 kuna neto.
Sindikat PPDIV, koji zastupa članove mahom u privatnim poduzećima i to u prehrambenoj, poljoprivrednoj i duhanskoj proizvodnji, te vodoprivrednom sektoru, otišao je i korak dalje, te je analizirajući dosadašnju primjenu Zakona o minimalnoj plaći upozorio vladajuće na nedostatak regulative u dijelu Zakona o minimalnoj plaći, što poslodavci nerjetko koriste, pa u minimalnu plaću trpaju i vrijednost rada za puno radno vrijeme i razne dodatke kao što su dodaci za teže uvjete rada, noćni rad, rad u smjenama, dodaci za učinak, minuli rad, naknadu za topli obrok i drugo. Takvim postupanjem, cijenu rada radnika srozavaju ispod svih granica ljudskog dostojanstva.
U Sindikatu PPDIV stoga ukazuju da prema članku 2. Zakona o minimalnoj plaći koji propisuje da je minimalna plaća najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, nije dovoljno jasno koji se dijelovi plaće smiju uračunavati u tzv. Minimalnu plaću, odnosno, nije razvidno koji su sastavni dijelovi plaće uključeni u mjesečni iznos minimalne plaće.
Radi svih tih saznanja dobivenih analizom primjene minimalne plaće u poduzećima, nije teško zaključiti da u PPDIV-u imaju niz argumenata kojima mogu dokazati da se institut minimalne plaće vrlo često u praksi zlorabi, a radnici koji rade za minimalnu plaću izrabljuju na najgori mogući način, pa očekuju od Vlade RH i ministra Mrsića koji je najavio preispitivanje visine minimalne plaće, da se i ovi uočeni nedostaci u jasnijem definiranju sastavnih dijelova minimalne plaće dorade kako bi i radnici koji rade za minimalnu plaću doista bili i plaćeni za sav svoj rad.
Da podsjetimo, od EU zemalja, veći bruto minimalac ima Slovenija I to 790 EUR, te Poljska 417 EUR, a od hrvatskih 398 EUR manji minimalac ima Rumunjska (235 EUR) I Bugarska (194 EUR).
Za jasnije definiranje moguće strukture minimalne plaće, na inicijativu Sindikata PPDIV, opredijelio se I SSSH koji je pismo sa svojim zahtjevima/očekivanjima uputio Vladi RH još sredinom srpnja.
