Search
Close this search box.

Rad, mentalno zdravlje i dobrobit radnika

preuzeto s portala Sigurnost.hr

Mentalno je zdravlje stanje dobrobiti u kojem se osoba dobro osjeća, ima ispunjujuće odnose s drugim osobama te se može suočavati s problemima. Mentalno zdravlje utječe na način na koji ljudi razmišljaju, komuniciraju, uče i razvijaju se. Osjećaj dobrobiti jača otpornost i samopouzdanje. To su preduvjeti za uspješno sudjelovanje u zajednici, društvu, poslovnom životu i odnosima s drugim ljudima.Problemi mentalnog zdravlja, u usporedbi s mentalnim bolestima, prilično su učestali i često se javljaju u razdobljima velikog stresa ili nakon uznemirujućih događaja.
Aktivnim naporima u pogledu promicanja mentalnog zdravlja, prevencije i liječenja problema mentalnog zdravlja6 može se znatno smanjiti rizik da će pojedinac razviti mentalnu bolest.Rizici za mentalno zdravlje i dobrobit mogu potjecati iz brojnih izvora, koji uključuju izvore povezane s radnim mjestom.Široki je raspon pitanja koja mogu pridonijeti problemima i poremećajima mentalnog zdravlja.
Izvori rizika na radnom mjestu mogu biti :priroda posla, opseg posla i tempo rada, raspored rada, kontrola,okruženje i oprema, organizacijska kultura i funkcija,međuljudski odnosi na radu,iloga u organizaciji,razvoj karijere, nasilje i bullying.
Društveno-gospodarski izvori rizika potencijalno su: strah od nezaposlenosti i stanje nezaposlenosti,vrsta ugovora o radu,sigurnost posla,smanjenje dostupnosti usluga, prihodi,zakonodavstvo,rad,socijalna skrb,sigurnost i zdravlje na radu.
Unatoč dosad navedenim razlozima za zabrinutost, rad je općenito dobar za mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja redovito pokazuju da kvalitetan rad (tj. rad s pozitivnim značajkama) može poboljšati i zaštititi zdravlje. Značajke rada za koje je poznato da pridonose mentalnom zdravlju i dobrobiti uključuju sljedeće: osjećaj vrijednosti na radu,rad koji ima važnost,mogućnost donošenja odluka o pitanjima koja se tiču pojedinca, primjerena osposobljenost pojedinca za rad koji obavlja, dostupnost resursa potrebnih za rad,dobro osmišljen posao, odnosno posao bez preopterećenja, dobro organiziran posao s obzirom na raspored rada i slobodno vrijeme.Organizacijska kultura koja uključuje način upravljanja i komunikacije može pozitivno služiti kao potpora mentalnom zdravlju i dobrobiti.Važnu ulogu ima i promicanje pozitivne kulture zdravlja i sigurnosti na radu.
Fizičko i mentalno zdravlje međusobno su povezani a određeme studije su pokazale da čimbenici stresa na radnom mjestu i izvan njega mogu pridonijeti srčanim oboljenjima. Psihičko zdravlje nikad nije bilo važnije i zato je potrebno osvijestiti važnost mentalnog zdravlja.
Usprkos okolnostima da Hrvatska još uvijek nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja budući je prethodna za razdoblje od 2011. do 2016., istekla, a nova još nije donesena, polazeći od činjenice da nema zdravlja ako nema mentalnog zdravlja, potrebno je djelovati.
Uvođenje rada od kuće značajno utječe na mentalno zdravlje ljudi te se mogu pojaviti brojne zdravstvene teškoće.
Poslodavci imaju iste zdravstvene i sigurnosne odgovornosti za radnike koji rade od kuće kao i za ostale radnike.
Uslijed pandepidemije koronavirusom i uvedenih preventivnih mjera rad i život značajno su se promijenili , a to uključuje i rad od kuće.Ovisno o nizu okolnosti pojedinci su različito priihvaćali i snalazili se u tom “novom normalnom” izazovu i okruženju.Rad od kuće može imati svoje prednosti, ali on često predstavlja rizik po mentalno zdravlje.Pored rada od kuće i ispunjenja radnih obveza , neki su imali i obvezu cjelodnevno brinuti o djeci uslijed obustave rada vrtića i škola,skrbiti o starijim članovima obitelji i kroničnim bolesnicima itd. Novonastala situacija kod pojedinih osoba izazvala je emocionalne teškoće, intenzivan strah i zabrinutost što je utjecalo na njihovo mentalno zdravlje.

Integrirati i promicati mentalno zdravlje na radu

Uslijed niza promijenjenih okolnosti u svijetu rada uvjetovanih pandemijom Covid-19 , i utjecaja na mentalno i fizičko zdravlje, postavlja se zadatak , kako uključiti promociju mentalnog zdravlja u integrirani pristup povećanju i promicanju sigurnosti, zdravlja i dobrobiti zaposlenika na radu ?
Zdravlje je temelj dobrog i uspješnog života i rada kako pojedinca tako i organizacije. Zabrinutost za održavanje i poboljšanje zdravlja zaposlenika je razumna, jer su zdravi i zadovoljni radnici koji rade u sigurnom i poticajnom radnom okruženju produktivniji i kreativniji, manje je vjerojatno da će se razboliti i manje vjerojatno da će otići na bolovanje. Poslodavcu koji nudi dobro i poticajno radno okruženje lakše je zaposliti kvalitetnije osoblje i potvrditi društvenu odgovornost te doprinijeti lojalnosti radnika.
Promicanje zdravlja na radnom mjestu sustavne su ciljane aktivnosti i mjere koje poslodavac provodi na temelju zakona s ciljem održavanja i jačanja tjelesnog i mentalnog zdravlja radnika.Potreban je zajednički napor poslodavaca, radnika i društva na poboljšanju zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu.To se postiže poboljšanjem organizacije rada i radnog okruženja,poticanjem zaposlenika na aktivno sudjelovanje u aktivnostima zaštite i promocije zdravlja,izborom zdravog načina života i promicanjem osobnog razvoja.
Probleme s mentalnim zdravljem može uzrokovati nekoliko čimbenika ;profesionalni, socijalni, obiteljski, osobni itd. Radno okruženje može utjecati na mentalno zdravlje zaposlenih načinom organizacije i upravljanja radom.Međutim, utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
U mnogim državama članicama EU povećavaju se izostanaci, nezaposlenost i broj zahtjeva za dugoročnu nesposobnost za rad zbog stresa i problema mentalnog zdravlja na radu. Prema nekim procjenama, posebno bi depresija mogla postati najčešći uzrok bolovanja u Europi.
I rizici povezani s radom koji su relevantni za mentalno zdravlje, a često ih se naziva psihosocijalnim rizicima, i upravljanje njima među odgovornostima su poslodavca predviđenima Okvirnom direktivom 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju radnika na radu,te se njome poslodavce obvezuje da rješavaju sve vrste rizika i njima upravljaju na preventivan način te da u tu svrhu uspostave postupke i sustave u pogledu zdravlja i sigurnosti.
Poslodavci su prema Zakonu o zaštiti na radu dužni upravljati svim vrstama sigurnosnih rizika za zdravlje radnika, uključujući i rizike po njihovo mentalno zdravlje. Međutim, važno je napomenuti da uspješna promocija mentalnog zdravlja mora sadržavati oba aspekta ; upravljanje rizikom i promicanje zdravlja. Ulaganje u mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika donosi mnoge koristi organizacijama što može dodatno poboljšati ugled i reputaciju tvrtke u zemlji i inozemstvu.
Prilika je prezentirati dobru praksu i iskustva,u slijedećem primjeru iz Irske,zemlje po broju stanovnika slične Hrvatskoj,i u kojoj su posljednjih godina na rad otišli mnogobrojni Hrvati.

Obrazovanje i osposobljavanje – Prva pomoć mentalnom zdravlju

Organizacija za osposobljavanje za mentalno zdravlje „Irska za prvu pomoć mentalnom zdravlju“ (MHFA Ireland) predstavila je osoblju Europskog parlamenta različite inicijative za mentalno zdravlje kako bi istaknula njihovu važnost i koristi od njihovog predstavljanja organizacijama u cilju stvaranja boljeg radnog okruženja, podizanja svijesti i uklanjanja stigme.
Pandemija COVID-19 uvjetovala je da velik broj radnika radi od kuće, pa je važno analizirati kako to utječe na mentalnu i fizičku dobrobit ?
Misija MHFA Ireland u Prvoj pomoći za mentalno zdravlje je, kroz obrazovanje i osposobljavanje, stvoriti potporne zajednice u Irskoj spremne na rješavanje problema mentalnog zdravlja kad se isti pojave i omogućiti oporavak na potporni i empatični način.
Vizija MHFA je podržavajuća zajednica u Irskoj koja je spremna riješiti probleme mentalnog zdravlja kad se pojave.
MHFA je dio pragmatičnog pristupa wellness programu organizacija, doprinoseći kulturi wellnessa unutar zajednice na radnom mjestu i šire zajednice obitelji i prijatelja.S tim u vezi, Mental Health First Aid Ireland (MHFA) provodi istraživanje koje pomaže u procijeni kako rad kod kuće dulje vrijeme utječe na irsku radnu snagu.
Zašto je to važno? Problemi s mentalnim zdravljem su česti,mnogi ljudi s mentalnim problemima odgađaju traženje pomoći ili je uopće ne traže, mnogi ljudi nisu dobro informirani o tome kako prepoznati probleme mentalnog zdravlja,mnogi ljudi ne znaju odgovoriti na osobu koja ima poteškoća u mentalnom zdravlju,stručna pomoć nije uvijek pri ruci, a što se više govori o mentalnom zdravlju, bit će manje stigme.
Prvobitno razvijena u Australiji, služba prve pomoći za mentalno zdravlje danas je međunarodno priznata u preko 27 zemalja, a preko 1 milijun ljudi širom svijeta obučeno je za vještine pružanja prve pomoći mentalnom zdravlju.
Prva pomoć mentalnom zdravlju (MHFA) Irska je provela posljednjih 5 godina nastojeći pružiti obuku prve pomoći mentalnom zdravlju u zajednicama i radnim mjestima širom Irske. Do danas se preko 7500 ljudi u Irskoj pridružilo rastućem zajedništvu od oko 4 milijuna osoba širom svijeta obučenih za prvu pomoć u mentalnom zdravlju.
Prva pomoć u mentalnom zdravlju pomoć je koja se nudi osobi koja razvija mentalni zdravstveni problem ili koja pati od mentalne zdravstvene krize, dok se ne dobije odgovarajući stručni tretman ili dok se kriza ne riješi.
Pokazalo se da trening prve pomoći za mentalno zdravlje poboljšava stavove prema osobama s mentalnim poteškoćama, smanjuje stigmu, poboljšava znanje i poboljšava samopouzdanje ljudi u pružanju pomoći , kao i vjerojatnost da se potražo stručna pomoć.Također se pokazalo da poboljšava vlastito mentalno zdravlje sudionika.
Prva pomoć u mentalnom zdravlju može pomoći onima koji bi u svakodnevnom životu mogli naići na osobe koje imaju poteškoće u mentalnom zdravlju.

Standardni tečaj MHFA odvija se tijekom dva puna dana. Međutim, se primijeniti i određena fleksibilnost za pojeduine prilagođene tečajeve na radnom mjestu koji se izvode tijekom nekoliko radionica.Koristi se kombinacija grupnog rada i video sadržaja; PowerPoint i grupna rasprava za potporu sudionicima u učenju.Tečajevi su ograničeni na 20 osoba kako bi se održalo optimalno okruženje za učenje.Polaznicima je na raspolaganju standardni priručnik za MHFA koji mogu preuzeti na kraju tečaja, a također i potvrdu o pohađanju nastave od MHFA Ireland, kako bi mogli prezentirati da su educirane osobe koje pružaju prvu pomoć u mentalnom zdravlju.
Trening prve pomoći za mentalno zdravlje održava se u Dublinu i u pojedinim regijama. Pomoću međunarodno priznatog tečaja polaznici stječu potrebna znanja i vještine,kako prepoznati znakove i simptome uobičajenih problema s mentalnim zdravljem, kako pružiti prvu pomoć, i kako učinkovito voditi druge u pravom smjeru uz odgovarajuću stručnu potporu na razumijevajući i empatičan način.
Problemi s mentalnim zdravljem važan su uzrok izostanaka s rada, i mogu utjecati na koncentraciju, pamćenje, donošenje odluka , motivaciju,opće zdravlje i (ne)sigurnost na radu. Rane intervencije, poput MHFA, mogu pomoći zaposlenicima da se osjećaju cijenjenima i podržani od strane svog poslodavca.Nadalje, MHFA može pomoći u stvaranju pozitivnijih i povjerljivijih odnosa između rukovoditelja i zaposlenika.Zato je važno učiniti
svako radno mjesto / tvrtku/ustanovu boljim mjestom za rad koristeći se iskustvima ovog međunarodno priznatog i provjerenog programa.

 

Istraživanje:kako rad od kuće dulje vrijeme utječe na irsku radnu snagu

Koliko je važno djelovati preventivno na statodnamičke napore, psihosocijalno i mentalno zdravlje radnika potvrđuje i slijedeći primjer.Mental Health First Aid Ireland provela je istraživanje s ciljem procijene kako rad od kuće dulje vrijeme utječe na irsku radnu snagu. Istraživanje „Rad kod kuće – dobrobit“ je uključilo ispitanike iz širokog raspona sektora i usredotočilo se na mentalnu i fizičku dobrobit zaposlenika koji su radili od kuće u okolnostima Covid-19. Gotovo tri četvrtine (73%) ispitanika bile su žene, a srednja dob bila je 44 godine.Gotovo dvije trećine (63%) ispitanika radilo je za uslužni sektor ili javnu upravu, zatim, 51% ispitanika imalo je upravljačke uloge, 48% uzdržavanu djecu, a gotovo petina ispitanika (19%) brinula se o starijim osobama.
Rezultati istraživanja učinaka na mentalnu i fizičku dobrobit zaposlenika može omogućiti bolje informiranje poslodavaca o potrebi i smjeru stvaranja potpornih i učinkovitih sustava za podršku zaposlenicima.Ključni nalazi ankete su: 87% ispitanika započelo je domaću zadaću kao rezultat Covid-19,više od tri četvrtine (76%) ispitanika složilo se ili se čvrsto složilo da su informacije potrebne za obavljanje njihovog posla lako dostupne, a gotovo polovica (48,5%) složila se ili se čvrsto složila da su imali priliku razviti nove i bolje načine obavljanja posla, dok se 72% ispitanika složilo ili se čvrsto složilo da su radili zanimljiv ili izazovan posao.
U 90% slučajeva poslodavac ispitanika nije izvršio procjenu rizika, a gotovo jedna petina (18,5%) nije dobila računalo za obavljanje svog posla.Gotovo polovica ispitanika izvijestila je o bolovima, posebno u vratu (45,6%), ramenu (41,5%) i leđima (45,2%) u usporedbi sa svojim normalnim fizičkim stanjem, dok je 41% ispitanika također navelo da je osjetilo više naprezanja očiju nego inače.Na prehranu i tjelovježbu utjecalo je nešto manje od jedne četvrtine (24,9%) ispitanika koji priznaju porast konzumacije alkohola, gotovo trećina (30%) jede manje zdravu prehranu, a dvije petine (40%) priznaje da vježba manje.U vezi povećanog umora otprilike 40% ispitanika prijavilo je gubitak sna zbog brige, a 50% je izjavilo da je iscrpljenost doživjela više ili puno više nego inače. Zanimljivo je primijetiti da je gotovo polovica (49,3%) izvijestila da su dugi i neredovni sati osobina rada kod kuće.
Gotovo trećina ispitanika (31,7%) izjavila je da nije zadovoljna trenutnom ravnotežom poslovnog i privatnog života, a trećina (33%) se često osjeća izolirano radeći kod kuće. Mnogi ispitanici (59%) zabrinuti su zbog sigurnosti posla, nešto više od trećine (38,7%) suočena je sa zdravstvenim problemima članova obitelji, a nešto manje od petine (19%) ima drugih emocionalnih poteškoća. Oko 42% ispitanika složilo se da im je vrlo teško upravljati granicom između posla i kućnog života. Koliko su zabrinjavajući rezultati ukazuje i činjenica da naš um neće efikasno funkcionirati ako mu nedostaje dovoljno sna, tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane.

Preporuke za poboljšanje i održanje dobrobiti zaposlenih

Utvrđena razina mentalnog zdravlja i mišićno-koštanog sustava zabrinjava i očito postaje sve veći problem.Pandemija Covid-19 i promjene u načinu i uvjetima rada dodatno uzrokuju ozbiljne i rastuće probleme kojima se treba pozabaviti kako bi se poboljšala i održala dobrobit zaposlenih. Treba imati na umu da su prije pandemije prevladavali uzlazni trendovi globalnog opterećenja bolestima uzrokovanih mišićno-koštanim i mentalnim zdravstvenim problemima, kao što je pokazao Institut za metriku i ocjenu zdravlja (IHME) 2017. , a trenutno su na 4. i 5. mjestu vodećih uzroka opterećenja bolestima širom svijeta. Nakon toga, i mentalno zdravlje i problemi tjelesnog zdravlja ne bi se trebali rješavati izolirano, već kao dio opće strategije zdravlja i dobrobiti. Dio ove strategije trebao bi uključivati osposobljavanje zaposlenika u programima poput Prve pomoći mentalnom zdravlju, koji je pokazao da poboljšava znanje, smanjuje stigmatizirajuće stavove, potiče otkrivanje problema s mentalnim zdravljem i povećava pomoć u  pružanju podrške osobama koje imaju mentalnih poteškoća.

Nadalje  se navodi da bi poslodavci trebali uzeti u obzir provođenje procjena rizika kako bi se osiguralo da je postavljanje “kućnog ureda” sigurno i ergonomsko te potaknuti zaposlenike da budu aktivni i vježbaju.

Pružiti podršku mentalnom zdravlju formalnim i neformalnim sredstvima,te  osigurati redovan kontakt s menadžerima i kolegama.

Osigurati obuku zaposlenika na svim razinama koja im omogućuje prepoznavanje, suradnju i podršku kolegama koji mogu imati poteškoća u mentalnom zdravlju. Obuka prve pomoći mentalnog zdravlja postigla bi taj cilj.

Potrebno je  obratiti pažnju na prepoznavanje i pružanje usmjerene podrške onima koji bi mogli pripadati  skupini visokog rizika, npr. oni koji imaju financijske probleme, probleme s brigom o starijima, oni koji imamju teškoće s prilagodbom,ili oni su skloni osjećaju izolacije.

Zaposlenike je potrebno uključiti u pripremu odluka oorganizaciji posla,preraspodjeli zadataka i prioriteta.

Povratak na radno mjesto bit će izazov za poslodavce i zaposlenike. Komunikacija i uvođenje protokola za povratak na posao i sigurnih sustava rada može pomoći u smanjvanju zabrinutosti koje su izrazili ispitanici.

Što su nakon provedenog istraživanja zaključili stručnjaci ?

Autor Martin Gillick rekao je: „Više puta izjavljujemo da je naše najvažnije bogatstvo naše osoblje. Rezultati istraživanja pokazali su izazove koji predstavljaju rad kod kuće i stalna pandemija Covid-19. Ovi izazovi, sada više nego ikad, stavljaju na sve poslodavce odgovornost da uspostave sustave koji podržavaju dobrobit osoblja. Ti bi sustavi trebali uključivati i formalnu i neformalnu potporu koja potiče dobrobit na radnom mjestu, a mogu obuhvaćati i programe obuke poput Prve pomoći mentalnom zdravlju kao dio sveobuhvatne strategije dobrobiti. Na kraju, sretna i podržana radna snaga dobra je za posao i društvo “.
Izvršna direktorica Emme Balmaine, istaknula je:„S obzirom na to da će rad na daljinu vjerojatno ostati ovdje na mnogo istaknutiji način nego prije pandemije Covid-19, rezultati MHFA-ovog Irskog istraživanja dobrobiti rada kod kuće izuzetno su pravovremeni i pomoći će poslodavcima i radnicima da se prilagode za nov, zdrav i progresivan način rada. Ponovno je istaknuta važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika i korisno je imati preporuke iz ankete koje će nam svima pomoći da najbolje iskoristimo ovaj novi fenomen”.

Menadžer MHFA Irske, Donala Scanlana, naglasio je:„Ponosan sam na anketni tim pri MHFA Ireland i zahvaljujem im se na svim naporima koji su učinili da ovi utjecajni rezultati budu javni. Rezultati ankete po meni dokazuju ono o čemu su mnogi komentatori nagađali; suočeni smo sa značajnim porastom problema mentalnog zdravlja i dobrobiti kao rezultat pandemije Covid-19. U Prvoj pomoći za mentalno zdravlje u Irskoj želimo pomoći poslodavcima da podrže mentalno zdravlje i dobrobit svog osoblja.Važno je pomaganje u stvaranju kulture na radnom mjestu gdje se o mentalnom zdravlju može govoriti otvoreno i s povjerenjem; kao i zajednica na radnom mjestu spremna i sposobna odgovoriti na potrebe mentalnog zdravlja svojih kolega. Kao što mnogi ljudi kažu ‘Dobro je razgovarati o mentalnom zdravlju’, ali tko educira slušatelje? Tu vam može pomoći trening prve pomoći za mentalno zdravlje”.

Radno okruženje i mentalno zdravlje

Na mentalno zdravlje zaposlenika može utjecati radno okruženje i način na koji je rad organiziran i vođen. Rad može imati koristi za mentalno zdravlje jer radnik ima veći osjećaj socijalne uključenosti, statusa i identiteta i to je zakazano. Međutim, otkriveno je da određeni broj psihosocijalnih čimbenika rizika na poslu povećava rizik od anksioznosti, depresije i izgaranja. Da bi se bolje promoviralo mentalno zdravlje na radnom mjestu, obično se poduzima nekoliko mjera: “zdravstveni krugovi” temeljeni na sudjelovanju zaposlenika ,uspostavljanje politika mentalnog zdravlja i s tim povezanih problema, kao što su nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu, ili integriranje pitanja mentalnog zdravlja u ukupnu sigurnosnu i sigurnosnu politiku tvrtke; zdravlje na radu;obuka menadžmenta za prepoznavanje znakova stresa kod zaposlenika i pronalaženje učinkovitih rješenja za smanjenje stresa među zaposlenima; anketiranje zaposlenika s anonimnim upitnicima kako bi se otkrilo što ih brine na poslu;” ocjenjivanje provedenih mjera i programa prikupljanjem povratnih informacija zaposlenika , web stranice koje informiraju sve zaposlenike o svim mjerama i programima koji se provode na radnom mjestu i usmjereni su na poboljšanje mentalnog blagostanja; obuka zaposlenika o izlaganju sa stresnim situacijama, besplatni savjeti zaposlenicima u rješavanju različitih problema vezanih uz privatni ili profesionalni život, po mogućnosti dostupan tijekom radnog vremena.

Primjer djelovanja na očuvanju zdravlja i dobrobitI  zaposlenika u Hrvatskoj

Rad u vrijeme globalne pandemije postavio je pred kompanije brojne izazove i stvorio potrebu za brzim prilagodbama. Jedna od takvih tvrtki je i PLIVA kao dio Teve, vodeće globalne farmaceutske kompanije  Pored velike odgovornost koju tvrtka ima  prema milijunima  pacijenata i zdravstvenim sustavima u osiguranju svakodnevne opskrbe lijekovima,usredotočili su aktivnosti i  na  očuvanje zdravlja i dobrobit svojih  zaposlenika.

PLIVA veliku važnost posvećuje dobrobiti na radnome mjestu te kroz brojne aktivnosti na sustavan način nastoji promicati brigu za zdravlje i usvajanje zdravih životnih navika te tako stvarati kulturu zdravlja kako u poslovnom, tako i u privatnom životu. Kako bi zaposlenicima barem djelomično olakšali svakodnevicu tijekom izazovnih vremena te istovremeno nastavili s promicanjem važnosti prevencije i brige o vlastitom zdravlju, pokrenuli su internu digitalnu inicijativu pod nazivom “Povezani i kada nismo zajedno”. Riječ je o seriji newslettera koji se  tjedno šalju zaposlenicima i koji sadrže različite tekstove, alate i vježbe vezane uz mentalno i tjelesno zdravlje. Na ovaj način svakoga tjedna zaposlenicima se nudi edukativan, koristan i primjenjiv sadržaj koji mogu pronaći na jednome mjestu.Zanimljivo je da sve članke pišusami  zaposlenici što omogućuje da sadržaj newslettera obuhvati upravo njihove jedinstvene potrebe.U suradnji s CNS timom iz Komercijalnog poslovanja oformljen je segment Mentalno zdravlje kroz koji specijalisti psihijatrije  produciraju stručne sadržaje koji bi mogli biti od koristi zaposlenicima te im se i na taj način pruža  korisna podrška.Tema na koje je  stavljen  fokus su; važnost empatije, razni aspekti odnosa u obiteljskom životu u današnje vrijeme, briga za bližnje ,važnost psihološke otpornosti i dr. Svakoga tjedna u sklopu newslettera zaposlenici mogu pronaći sadržaj koji im odgovara, bilo da se radi o vježbama opuštanja ili razgibavanja, aktivnostima koje mogu raditi kod kuće s djecom različitih uzrasta, edukativnih članaka ili video zapisa, ali i iskustva kolegica i kolega volontera tijekom epidemije Covid-19.

 

Kako bi ljude svih generacija potaknula na brigu o vlastitom mentalnom zdravlju, Cedevita je pokrenula edukativnu internetsku stranicu www.BudiDobroBudiCE.com koja kroz prizmu nade i vjere u pozitivne životne ishode uči kako se nositi s nizom životnih izazova.

Provedeno  istraživanje i suradnja sa stručnjacima iz udruge Psihološka pomoć pružilo je  smjernice za kreiranje edukativnog sadržaja na temu mentalnog zdravlja u obliku stručnih članaka, intervjua i podcasta koji je zamišljen kao razgovor psihologa i stvarnih ljudi o njihovim problemima.

Navedeni primjeri ukazuju na mogućnosti uključivanja i doprinosa svake tvrtke ili ustanove brizi o mentalnom zdravlju u vlastitoj radnoj sredini kao i široj društvenoj zajednici.

Što možemo praktično učiniti u Hrvatskim tvrtkama i ustanovama na prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja  ?

Jedan od najvažnijih aspekata uspješne promocije zdravlja na radnom mjestu je dobro poznavanje “mentalne slike” u konkretnoj radnoj sredini,  kontinuirana posvećenost Uprave i radničkih predstavnika  ovom pitanju,utvrđivanje odgovarajućih mjera i aktivnosti (kombinacija potreba organizacije i radnika) , maksimalno sudjelovanje zaposlenika,  i redovita analiza i evaluacija  ostvarenih učinaka.Poželjno je uspostaviti radnu grupu koja će biti odgovorna za planiranje i provođenje promocije zdravlja na radnom mjestu. Optimalno je uključiti viši menadžment, organizacijske  jedinice za  ljudske resurse i sigurnost na radu,zdavstvene stručnjake, lokalne zavode  za javno zdravstvo i radničke predstavnike.

Postavljanjem  prioriteta moguće je definirati posebne ciljeve programa promicanja zdravlja na radnom mjestu npr. veća ravnoteža radnog i privatnog života, smanjenje poremećaja mišićno-koštanog sustava ,promocija zdravog načina života općenito,poduzimanje mjera za promicanje zdravlja povezanih s aktivnostima mjera prevencije rizika.

Promicanje zdravlja na radnom mjestu zasniva se na sigurnosnoj i zdravstvenoj kulturi koja prije svega zahtijeva odgovarajuće upravljanje rizikom. Promicanje zdravlja na radnom mjestu može biti uspješno samo ako je uključeno u sve organizacijske procese kao trajan element  sigurnog i zdravog radnog okruženja.

U okviru projekta HZJZ “Živjeti zdravo” promiče se svako ulaganje i aktivnosti s ciljem očuvanja i unaprjeđivanja mentalnoga zdravlja i dobrobiti pojedinaca i zajednice te usvajanja zdravih stilova života.Promicanje mentalnog zdravlja i zdravih stilova života uključeno je i u element Zdravlje i radno mjesto (Tvrtka prijatelj zdravlja).Svaka aktivnost koja se provodi s ciljem očuvanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja, usmjerena na dobro mentalno zdravlje i kvalitetu života te osnaživanje, na razvoj kompetencija i resursa te zaštitne čimbenike  može biti dio promicanja mentalnog zdravlja.Kako krenuti u aktivnosti ? Obratite se za suradnju županijskim zavodima za javno zdravstvo i sudjelujte u korisnom projektu.

Pravovremenim prepoznavanjem smetnji i problema u području mentalnoga zdravlja te primjerenim pristupom i djelovanjem može se umanjiti rizik ili spriječiti mogući razvoj poremećaja. Znanja o tome važan su čimbenik očuvanja i zaštite mentalnog zdravlja, a kao i u svim drugim situacijama i za mentalno zdravlje važna je prevencija i poznavanje tehnika pružanja prve pomoći.

 

Vitomir Begović