OTVORENO PISMO
na pažnju ministrice poljoprivrede, gospođe Marije Vučković
NOVOJ ZAJEDNIČKOJ POLJOPRIVREDNOJ POLITICI POTREBNA JE SOCIJALNA OSJETLJIVOST
Kraj eksploatacije i podizanje standarda rada u europskoj poljoprivredi
Najmanje deset milijuna ljudi zaposleno je u europskoj poljoprivredi, uglavnom kao sezonski radnici, nadničari ili rade u drugim nesigurnim oblicima. Iako su sektor poljoprivrede institucije EU-a i nacionalne vlade definirale kao ključan u vrijeme pandemije COVID-19 i korona krize, mnogima od tih radnika i dalje ostaje borba protiv oduzimanja i kršenja ljudskih prava. Nehumani uvjeti rada, loše plaće, prekovremeni rad, visok udio rada na crno i loši uvjeti stanovanja samo su neke od svakodnevnih poteškoća s kojima se suočavaju poljoprivredni radnici u Europi. Radnici često postaju plijenom širokog iskorištavanja, uključujući i rad na crno za vrlo malo novca kao i druge oblike modernog ropstva.
Iako je njihova nevolja i dalje u velikoj mjeri nevidljiva, poljoprivredni radnici, bilo da su to građani EU ili ostalih zemalja, migranti ili izbjeglice, koji rade u sjevernoj, južnoj, zapadnoj ili istočnoj Europi, ujedinjeni su u svojim zahtjevima za socijalnom pravdom, pravima i dostojanstvom.
Iznenađujuće, radnici nikada nisu sudjelovali u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) – vodećoj politici EU-a, koja sada čini oko jedne trećine proračuna EU-a (s najviših razina na 73%). Iako su subvencije ZPP-a sada s pravom uvjetovane poštivanjem osnovnih ekoloških standarda, javnog zdravlja i dobrobiti životinja, poštivanje ljudskih i radnih prava ne igra apsolutno nikakvu ulogu u raspodjeli izravnih plaćanja. Stoga je iznenađujuće da ZPP do sada nije uspio poboljšati uvjete rada radnicima u poljoprivredi.
Međutim, na vidiku je konkretno i lako primjenjivo rješenje. Europski parlament usvojio je jasno stajalište: izravna plaćanja ZPP-a moraju biti uvjetovana poštivanjem važećih uvjeta rada i zapošljavanja prema odgovarajućim kolektivnim ugovorima, nacionalnom zakonu i zakonu EU-a, kao i konvencijama MOR-a.
Uvjetovanost bi pokrivala različita područja kao što su prijavljeno zapošljavanje, jednak tretman, naknade, radno vrijeme, zdravlje i sigurnost, stanovanje, ravnopravnost spolova, socijalna sigurnost i pošteni uvjeti za sve radnike zaposlene u poljoprivredi, uključujući mobilne radnike i migrante.
Međutim, ovo je samo prvi korak u pravom smjeru.
U tijeku su pregovori između institucija EU-a o novom ZPP-u i sada je presudno da socijalna osjetljivost postane dijelom konačnog sporazuma između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU-a. Stajalište Europskog parlamenta trebalo bi potvrditi i dodatno ojačati. Slučaj koji treba iznijeti nije samo etičan – to je jedini način da se izbjegne socijalni damping, osiguravajući da ZPP može zaštititi sve one poljoprivrednike koji poštuju radnička prava, ali trpe nelojalnu konkurenciju od onih koji to ne čine. Uz socijalnu osjetljivost, relevantni dio proračuna EU-a – koji financiraju porezni obveznici EU-a – konačno će doprinijeti poboljšanju kako radnih tako i životnih uvjeta u jednom od najizazovnijih sektora gospodarstva EU-a u kojem prevladavaju prekarni oblici rada.
Pandemija COVID-19 pruža EU jedinstvenu priliku – preispitujući europsku poljoprivredu kako bi je uistinu učinila održivom i socijalno pravednom. ZPP mora doprinijeti tom cilju, ispunjavajući ambiciozne ekološke ciljeve, istodobno podržavajući poštivanje prava poljoprivrednih radnika, što se nikada ne može smatrati birokracijom.
Sindikat PPDIV, zajedno sa međunarodnim i europskim sindikalnim organizacijama, pozivaju na vaš osjećaj odgovornosti kao zakonodavca i građanina EU-a. Radnici na farmama izloženi su teškim uvjetima rada poput vrućine i hladnoće, izloženi su raznim ozljedama, preživljavaju sa nekoliko sati sna uz neprimjerene obroke, žive u kontejnerima i pritom pokazuju zadivljujuću predanost poslu. Zahvaljujući njima, čak i u globalnoj pandemiji, na našim stolovima ima hrane.
Poljoprivredni radnici sada očekuju jasan odgovor EU-a.
Socijalna pravda i pravičnost moraju prevladati: nova ZPP treba socijalnu osjetljivost.
PREDSJEDNIK SINDIKATA PPDIV-a
Denis Paradiš