“Predvidite, pripremite se i odgovorite na krize – uložite odmah u otporne sustave zaštite na radu”, poruka je Međunarodne organizacije rada u povodu ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Pravo na sigurno i zdravo radno mjesto treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo, a ne samo kao radno pravo. Fundamentalni principi Međunarodne organizacije rada (MOR) o zaštiti i zdravlju na radu sadržani su u Konvenciji o zaštiti i zdravlju na radu iz 1981.g. (br. 155), Konvenciji o službama medicine rada iz 1985.g. (br. 161) i Konvenciji o promotivnom okviru za zaštitu i zdravlje na radu iz 2006.g. (br. 187). Ovo su ključni alati koje mogu koristiti vlade, poslodavci i radnici za uspostavljanje prakse zaštite i zdravlja na radu.MOR je usvojio više od 40 međunarodnih radnih standarda koji se direktno ili indirektno bave zaštitom i zdravljem na radu, kao i brojne kodekse ponašanja u ovom području.
Međunarodna organizacija rada od 2003. godine obilježava 28. travnja kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. Navedeni datum odabran je kao uspomena na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u državi Connecticut u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Republici Hrvatskoj istovremeno, 28. travnja je Nacionalni dan zaštite na radu, a odluku o njegovom proglašenju donio je Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.
Dan 28. travnja ujedno je i Međunarodni dan obilježavanja mrtvih i ozlijeđenih radnika koji od 1996. godine organiziraju sindikati u svijetu.
Obilježavanjem 28.travnja raznim manifestacijama i kampanjama nastoji se utjecati na podizanje svijesti o važnosti osiguranja zdravog i sigurnog radnog okruženja, što je u skladu s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se poštuje njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.
Svjetski dan zaštite na radu 2021. usredotočit će se na strategije za jačanje nacionalnih sustava zaštite na radu s ciljem izgradnje otpornosti kako bi se suočili s krizama sada i u budućnosti, oslanjajući se na naučene lekcije i iskustva iz svijeta rada.
Pandemija COVID-19 dovela je do toga da se vlade, poslodavci, radnici i opća populacija suočavaju s nezapamćenim izazovima u vezi s virusom i mnogim učincima na radno okruženje. Adekvatne mjere zaštite na radu mogu igrati presudnu ulogu u suzbijanju širenja bolesti, istovremeno štiteći radnike i društvo u cjelini. Vlade, poslodavci i radnici moraju imati aktivnu ulogu u suočavanju s krizom COVID-19, pri čemu je njihova suradnja ključna. Prebacivanje na nove oblike rada,poput rada od kuće, pružilo je radnicima mnoge mogućnosti, ali i potencijalne rizike , uključujući psihosocijalne rizike i mišićno-koštane poremećaje.
Kako se navodi u Izvješću Međunarodne organizacije rada „Danas sve veći broj izazova s kojima se susreću zaposlenici donosi psihosocijalne rizike, stres uzrokovan radom, brojne bolesti cirkulatornog i respiratornog trakta, karcinome.“ Situacija nije bolja ni u pogledu fizičkih ozljeda na radu.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu u organizaciji Međunarodne organizacije rada želi podići svjesnost o važnosti sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu te stvoriti kulturu prevencije na radnom mjestu. Istovremeno, ukazuje se na pozornost i daljnje djelovanje na promjene u tehnologiji, demografiji, održivom razvoju i organizaciji rada tj. Ravnotežii usklađivanju poslovnog i privatnog vremena.
MOR preporučuje šire uključenje tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija i drugih subjekata kako bi se zajedničkim naporima posvetili prepoznavanju i anticipiranju novih rizika na radu. Za uspjeh suradnje nužan je multidisciplinarni pristup. On bi pomogao da se iznađu adekvatna rješenja za unapređenje sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu.
Potrebna je dakako i šira podrška javnosti te širenje svjesnosti o zdravstvenim i sigurnosnim rizicima na poslu uz usvajanje međunarodnih standarda zaštite na radu i njihovo uklađivanje s nacionalnim zakonodavstvima. Na kraju krajeva, bez snažnije suradnje vlada, radnika i poslodavaca neće biti moguće uspostaviti primjerenu razinu zaštite i sigurnosti na radnom mjestu.
Novi profesionalni rizici mogu biti uzrokovani tehničkim inovacijama i,društvenim ili organizacijskim promjenama kao i novim oblicima zapošljavanja npr. samozapošljavanje, outsourcing, privremeni ugovori, digitalni nomadi itd.
Međunarodna organizacija rada, procjenjuje da svake godine oko dva milijuna muškaraca i žena izgube život uslijed nesreća i bolesti povezanih s radom. Uz to, godišnje se dogodi 270 milijuna nezgoda na radu i 160 milijuna profesionalnih bolesti, što uzrokuje 2,8 bilijuna američkih dolara troškova za izgubljeno radno vrijeme i troškova liječenja, nadoknade i rehabilitacije.
Godišnji ukupno izgubljeni radni dani zbog ozljeda i bolesti povezanih s radom iznose gotovo 4% svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Bolesti cirkulacije (31%), karcinomi (26%) i bolesti dišnog sustava (17%) doprinose gotovo tri četvrtine ukupnog broja smrtnih slučajeva povezanih s radom. Oko 25% gubitka sluha i 20% bolova u donjem dijelu leđa i vrata mogu se pripisati izloženosti vezanoj uz posao.
U 2020. godini smanjenih poslovnih aktivnosti zbog pandemije u Hrvatskoj su prijavljene 14.652 ozljede na radu i 658 profesionalnih bolesti, što je porat u odnosu na ranije godine a uvjetovano je COVID-om , dok ćemo tek vidjeti posljedice drugih bolesti na radnu populaciju.
Krajnje je zabrinjavajuće da je u Hrvatskoj u posljednje tri godine povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu, posebice u građevinarstvu, gdje se od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za čak 75 posto.Inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno je 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je 2020.godine od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72, od čega 10 osoba nisu bili radnici niti osobe na radu, 32 osobe umrle su na prostorima poslodavaca od bolesti dok su među preostalih 30 poginulih bili jedan vlasnik obrta i 29 radnika.Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca, te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018.godinu upozorio je Inspektorat rada : “Ocjenjuje se potrebnim da Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava to razmotre radi utvrđivanja odgovarajućih mjera za smanjenje ovakvih pojava”. Očito je da se po tom pitanju u protekle više od dvije godine nije ništa konkretno, a posebice učinkovito poduzelo. Da li će , kao i nedavno u području socijalne skrbi , i u ovom slučaju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, odgovarajuće aktivnosti uslijediti tek nakon daljnjih akcidenata te reakcija i pritiska javnosti ?
Navedeno stanje upućuje na potrebu poduzimanja niza osmišljenih i sustavnih promjena.
Deklaracija u povodu stogodišnjice MOR-a usvojena na Konferenciji 2019. godine ističe da su „sigurni i zdravi uvjeti rada ključni za dostojanstven rad“. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu moraju biti prepoznati kao pravo svih. Bilo da se radi o COVID-u ili karcinomu na radu, ili ozljedama na radnom mjestu ili industrijskim bolestima, svaki bi radnik trebao imati pravo na zaštitu i primjerene uvjete rada Nitko ne bi trebao umrijeti da bi zaradio za život.
Nakon zasjedanja Međunarodne konferencije rada, održane 2019. godine kao dio stoljetne deklaracije za budućnost rada, univerzalno je prihvaćeno uključivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u temeljna načela i prava na rad. Na sastanku Upravnog odbora MOR-a, koji je održan u razdoblju od 22. do 26. ožujka 2021. godine, predstavnici vlada velikom su većinom poduprli radničke članove Upravnog odbora u njihovom nastojanju da zaštita zdravlja i sigurnost na radu budu utvrđene temeljnim pravom.Očekuje se kako će odluka biti formalizirana na Međunarodnoj konferenciji rada 2022. godine.
Koliko je razumijevanja i koliko se Hrvatska pripremala i do sada ulagala u otpornost i unapređenje sustava zaštite na radu ?
Opravdani pritisci za ukidanje administrativnih opterećenja gospodarstva,i rješavanje neučinkovitosti drugih institucija ili pojedinaca ne smiju biti pokriće za smanjivanje razine sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.Naprotiv, budući se radi o području od posebnog društvenog interesa ono mora biti izuzeto od takvih pristisaka,pogotovo onih koji nisu promišljeni niti potkrijepljeni analitičkom podlogom i čvrstim argumentima, kao što se to događalo u protekle nešto više od dvije godine.Da bi to odista tako i bilo politika mora prihvaćati obrazloženja struke, stajališta socijalnih partnera i uvažavati činjenice, jer prostora za reforme i štednju zasigurno ima na mnogim drugim područjima i stavkama.
U proteklom kraćem razdoblju svjedočili smo nizu nesuvislih mjera; umjesto reforme zdravstvenog sustava i uvođenje stimulativnog modela “bonus-malus” ,odlučeno je o “ukidanju” namjenskog doprinosa 0,5 za zaštitu zdravlja na radu,zatim, o prestanku rada samostalnih institucija za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja, novoj reorganizaciji inspektorata rada, nepotrebnoj izmjeni pravilnika o izradi procjene rizika, izostanku mjera zaštite za samozaposlene i osobe u raznim novim oblicima rada, a ono što je nedopustivo godinama se kasni s izradom i donošenjem Nacionalnog plana zaštite na radu, Nacionalog programa zaštite mentalnog zdravlja, te gotovo punih sedam godina niza podzakonskih propisa, itd.
U drugim zemljama djeluju samostalni instituti, dok je u Hrvatskoj i dalje na djelu lutanje.Primjer nekonzistentnog pristupa tkzv. “reformi javnog sektora” je ukidanje Zavoda za unapređivanje zaštite na radu , i svođenje ovog važnog područja na razinu sektora u “mega” raznolikom ministarstvu ,a istovremeno zadržavanje kao posebnih samostalnih upravnih jedinica u sastavu pojedinih ministarstava npr. ; Zavoda za socijalni rad u Ministarstvu rada,mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.Naravno,ima još niz drugih sličnih primjera. Navedeno, ali još više argumenti o ostvarenim rezultatima rada,učinkovitosti,poduzetnosti, kreativnosti i posebno financijskim uštedama potvrđuju da nije bilo opravdanog razloga za ishitrenu i nepromišljenu odluku o “prestanku rada” jedine nacionalne javne institucije nadležne za razvoj zaštite na radu.U nadležnom ministarstvu na čelnim i višim rukovodnim mjestima, kao niti na poslovima posebnog savjetnika ministra nema stručne osobe tehničke struke , koja poznaje područje zaštite na radu i koja odista može stručnim autoritetom relevantno kreirati,predlagati i usmjeravati razvojnu viziju ovog važnog područja.
Trenutak je citirati dio sadržaja iz jedne od niza sjajnih analiza i kolumni uvaženog novinara i diplomata Mirka Galića,koji je ukazujući na problem (ne)odgovornosti i grijesima političara, napisao: “Kako svjedočimo,ovdje se puno griješi,možda iznadprosječno mnogo, sudi li se po posljedicama; do zastoja u razvoju,uz sve drugo što usporava zemlju,dolazi i zbog razvijene dogme o nepogrešivosti politike i bezgrešnosti političara.Hoće li Hrvati ikad doživjeti da netko od njihovih vođa prizna da je nekad u nečemu pogriješio i da se zbog toga ispriča narodu ?”. Ali dodali bi, i ispravi te ne ponovi greške ! Posebice jer je zaštita na radu i zaštita zdravlja preduvjet cjelovitog razvoja,što isključuje razne organizacijske i programske eksperimente, a time i nepotrebne propuste.
Kako učiniti otporne sustave zaštite na radu ? Međunarodna organizacija rada iskoristiti će ovogodišnji svjetski dan za podizanje svijesti i poticanje dijaloga o važnosti stvaranja i ulaganja u elastične sustave zaštite na radu.
Među preporukama kreatorima politike i ostalim dionicima u rješavanju novih izazova naglašava se :usvojiti multidisciplinaran pristup i izgraditi jače veze s javnozdravstvenim radom,poboljšati razumijevanje problema zaštite na radu kod radnika,ojačati međunarodne radne standarde i nacionalno zakonodavstvo, što će zahtijevati jaču suradnju između vlada, radnika i poslodavaca.Povećanje broja ljudi koji rade od kuće i učinci COVID-19 na mentalno zdravlje ključni su izazovi s kojima se treba pozabaviti.
“Uz učinkovitiju prevenciju utvrđenih rizika, vidimo i duboke promjene na radnim mjestima i načinima rada”, rekao je Manal Azzi, tehnički specijalist za zaštitu na radu u MOR -u, te dodao: “Potrebne su nam sigurnosne i zdravstvene strukture koje to odražavaju, zajedno s općom kulturom prevencije koja stvara zajedničku odgovornost.”
Pandemija COVID-a 19 ubrzala je digitalnu transformaciju rada,rad od kuće postao je pravilo za milijune radnika. U takvim okolnostima potrebno je regulirati organizaciju radnog vremena, prevenirati rizike za zdravlje i sigurnost na radu, uspostaviti ravnotežu između poslovnog i privatnog života, utvrditi pravo na isključivanje i obvezu poštovanja radnih prava u radu kod kuće. Rad na daljinu treba biti dobrovoljan,uređen ugovorom o radu uz osiguranje prava i jednako postupanje kao i prema drugim radnicima, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu.
Zaštita i zdravlje na radu je disciplina koja se bavi prevencijom povreda i oboljenja povezanih sa radom, ona ima za cilj unapređenje uvjeta rada i radnog okruženja zbog zaštite, promocije i održavanja najvećeg stupnja fizičkog i mentalnog zdravlja i socijalne dobrobiti svakog radnika.
MOR naglašava važnost integriranja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u opće i stručno obrazovanje kao dijela strategije za izgradnju i praćenje kulture prevencije u području zaštite i zdravlja na radu.Kroz obrazovanje i koncept cjeloživotnog učenja moguće je kontinirano podzati i svijest i izgraditi dugoročno znanje o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu.
U dokumentu “Snažna socijalna Europa za pravedne tranzicije” EU je najavila da će revidirati svoju strategiju zaštite na radu.
Uz “tradicionalne” rizike, poput izloženosti opasnim tvarima, Komisija želi riješiti i nove rizike koji proizlaze iz digitalizacije i novih tehnologija na radnom mjestu. S jedne strane, roboti i digitalni alati mogu od ljudi preuzeti opasne i monotone zadatke. S druge strane, novi obrasci rada koji proizlaze iz digitalizacije, kao što su stalna povezanost, povećani mrežni rad i mobilni rad izvan radnog mjesta ili nova sučelja čovjek-stroj, postavljaju nove zahtjeve u prevenciji i zaštiti na radu.
Vijeće EU je u prosincu prošle godine već usvojilo zaključke za „Novi strateški okvir EU-a za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu: jačanje provedbe zaštite na radu u EU“ i zatražilo od Europske komisije da usvoji novi sustav zaštite na radu i strateški okvir za razdoblje 2021. – 2027.
Vijeće je također pozvalo Europsku komisiju da u novi strateški okvir uključi pristupe “Vision Zero” s obzirom na nesreće i profesionalne bolesti na radu. Pritom posebno želi promovirati kulturu prevencije i poboljšati kulturu zaštite na radu.
U okviru nove strategije zaštite na radu, Komisija EU poziva na sljedeće ključne aktivnosti:
rješavanje izazova promjenjivog svijeta rada, pružanje potpore malim ,srednjim i mikro poduzećima,uklanjanje opasnosti i spriječavanje bolesti povezanih s radom, uključujući karcinome koji nastaju rukovanjem opasnim tvarima na radnom mjestu i mišićno-koštane pormećaje ,zatim, rješavanje psihosocijalnih rizika,promoviranje aspekta rodne ravnopravnosti u zaštiti na radu i borbi protiv uznemiravanja, uključujući seksualno uznemiravanje i maltretiranje na poslu.Vijeće je također pozvalo Europsku komisiju, da se zajedno s nadležnim nacionalnim tijelima,nadležnim agencijama Unije i Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu, pozabave zdravstvenim i sigurnosnim izazovima povezanim s novim oblicima rada.
Kako bi odgovorila na izazove koje donosi promjenjivi svijet rada, Komisija EU bi trebala nastaviti poboljšavati minimalne zahtjeve za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i ažurirati zakonodavstvo, poput Direktive o radnom mjestu i Direktive o opremi zaslona.
U svojim zaključcima Vijeće EU također naglašava da ulaganja u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu pomažu u sprečavanju bolesti povezanih s radom, nesreća i štetnih fizičkih i psihosocijalnih opterećenja. Takav pristup ima opipljiv pozitivan utjecaj na gospodarstvo, poboljšavanjem radnog učinka i doprinoseći duljoj radnoj karijeri. Komisija EU također ističe da svaki euro uložen u zaštitu na radu generira povrat od najmanje dva eura. U zajedničkom istraživačkom projektu o troškovima i koristima ulaganja u zdravlje i sigurnost na radu s Međunarodnom asocijacijom za socijalno osiguranje (ISSA), Njemačkim socijalnim osiguranjem od nesreća (DGUV) i Njemačkom institucijom za socijalno osiguranje od nesreća za energetiku, tekstil, električnu energiju i Sektor medijskih proizvoda (BG ETEM) došlo se do zaključka da je ‘povrat na prevenciju’ faktor 2,2.
Ukupni troškovi za profesionalne nezgode i oboljenja često su mnogo veći nego što nam se čini na prvi pogled. Nasuprot tome, ulaganje u zaštitu i zdravlje na radu smanjuje i direktne i indirektne troškove, smanjuje izostanke s posla i poboljšava motivaciju radnika, smanjuje premije osiguranja te unapređuje radni učinak i produktivnost. Na nacionalnom nivou, smanjeni troškovi socijalnog osiguranja i troškova zdravstvene njege omogućavaju niže poreze, bolji ekonomski učinak i povećane socijalne benefite.
Europska komisija će predstavliti inicijative kojima socijalnu Europu želi prilagoditi digitalnom dobu. Plan sadrži razne inicijative koje su također bitne za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu , poput izvješća o demografskim promjenama, Zelene knjige o starenju, strategije za osobe s invaliditetom, europskog plana za borbu protiv raka, summita o radu platformi i akcijskog plana za provedbu Europskog stupa socijalnih prava.
Europski socijalni model, ključan je za djelotvorno upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu kako bi se tijekom postojeće krize zaštitili radnici. Oni su ključni i za dugoročnu perspektivu, koja uključuje oporavak i pripravnost u budućnosti.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti RH prilika su za konkretne reforme i investicije, i u području jačanja zaštite na radu,zaštite zdravlja radnika, poboljšanje i unapređivanje uvjeta rada, i to se mora integrirati u sve druge programe i projekte.
Prilika je podsjetiti da je u tijeku dvogodišnja kampanja za razdoblje 2020. – 2022., usmjerena na suzbijanje profesionalnih mišićno-koštanih poremećaja. U Europi i Hrvatskoj su mišićno-koštani poremećaji i dalje jedan od najčešćih zdravstvenih problema povezanih s poslom. Kampanja za zdrava radna mjesta , pod nazivom “Smanjenje opterećenja”, bavi se mišićno-koštanim poremećajima koji su trajni problem koji utječe na milijune radnika diljem Europe. Cilj kampanje je proširiti kvalitetne informacije o toj temi, potaknuti integrirani pristup upravljanju problemom i ponuditi praktične alate i rješenja koja mogu pomoći na radnom mjestu. U okviru pristupa upravljanju mišićno-koštanim poremećajima potrebno je uzeti u obzir praćenje zdravstvenog stanja, promicanje zdravlja te oporavak i ponovno uključivanje radnika koji već pate od mišićno-koštanih poremećaja.
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu važan su alat za podizanje svijesti o tome kako rad učiniti sigurnim i zdravim te o potrebi podizanja političkog profila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj .
Nepijeporno je da promicanje i stvaranje sigurnosne i zdravstvene kulture može pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva ,ozljeda na radu,profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom.
Vlada je odgovorna za donošenje i razvoj nacionalne politike i programa te sustava politike zaštite na radu,zatim, za uspostavu kvalitetnog institucionalnog ustroja i neovisno djelovanje specijaliziranih nacionalniih institucija u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu,donošenje razumljivog, primjerenog i usklađenog zakonodavnog okvira ,efikasan nadzor primjene propisa,kroz postupanje inspekcije, te primjenu stimulativnog modela osiguranja u području zaštite zdravlja na radu i drugih poticajnih mjera za ulaganja poslodavaca.
Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ,polazeći od činjenice da su sigurni i zdravi radni uvjeti osnovno ljudsko pravo, preduvjet zadovoljstva i produktivnog rada svakog pojedinca,konkuretnosti, poslovne uspješnosti i društvene odgovornosti. U svakoj radnoj sredini poslodavci mogu unaprijediti uvjete zaštite i zdravlja na radu tako što će usvojiti proaktivni pristup.
Radnici su odgovorni za rad na siguran način, zaštitu sebe i ne ugrožavanje drugih, poznavanje svojih prava i obveza , te aktivno sudjelovanje u osposobljavanju i provedbi preventivnih mjera.
Osobito je važna i nezamjenjiva uloga stručnjaka za zaštitu na radu, njihov odgovarajući status, uvažavanje i praktično djelovanje, kao i svakodnevna aktivnost imenovanih ovlaštenika poslodavaca i izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu,kao i potpora sindikata i radničkih vijeća.
Kao priprema za sve buduće izazove trenutak je da se ojača i proširi sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu,kako bi utjecaj tog savjetodavnog tijela Vlade bio zamjetan i koristan .U nadležnom ministarstvu na poziciji državnog tajnika iili barem na poslovima posebnog savjetnika ministra logično bi bilo imenovati stručnu osobu za područje zaštite na radu, a u saborskom Odboru za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo opravdano je za očekivati imenovanje vanjskog člana iz reda stručnih osoba iz područja zaštite na radu.Time bi se uputila jasna poruka da je zaštita na radu prioritet,osigurala bi se bolja vidljivost,prepoznatljivost,usklađenost i koordinacija u strateškom planiranju i operativnom djelovanju.Zaštita na radu nema alternative, i zato zaslužuje dužnu pozornost.
Nacionalna kultura zaštite na radu je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguranju sigurne i zdrave radne okoline kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, pri čemu je najveći prioritet načelo prevencije. Kultura zaštite na radu ključna je na nacionalnom kao i na razini svakog radnog mjesta.
Podaci iz razvijenih ekonomija i ekonomija u razvoju pokazuju da tamo gdje postoje investicije u preventivne mjere značajno se smanjuju nezgode na radu,profesionalne i druge bolesti povezane s radom , i zbog toga se postiže značajno smanjenje troškova i gubitaka.
Postoje primjeri uspješnih kompanija koji potvrđuju da je moguće povezati dobrobit radnika i profitabilnost kompanije na izbalansiran način, usklađujući zdravlje i zaštitu na radu s područjem upravljanja i razvoja.
Jednostran pristup, gdje se unapređenje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu smatra dodatnim troškom, postupno se zamjenjuje pristupom u kojem su zdravlje, sigurnost i dobrobit radnika sastavni dio ekonomske održivosti i organizacijskog razvoja kompanija.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, 28. travnja ove godine usmjerava pažnju na budućnost rada te nas podsjeća na važnost primjene ISO-ovih rješenja u borbi protiv ozljeda, bolesti te smrtnih slučajeva na radu širom svijeta.
U naporima da pomogne organizacijama da smanje nezgode, bolesti i ozljede na radu, ISO je razvio prvu međunarodnu normu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (OH&S).
Norma ISO 45001, Occupational health and safety management systems – Requirements with guidance for use osigurava okvir za povećanje sigurnosti, smanjenje rizika na radnom mjestu te unaprjeđenje zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu, pomažući organizacijama da proaktivno poboljšaju svoj OH&S učinak.
Norma je osmišljena da bude integrirana u postojeće sustave upravljanja u organizacijama te prati jednaku visoku strukturalnu razinu kao i ostale ISO-ove norme povezane sa sustavima upravljanja poput ISO 9001 (upravljanje kvalitetom) i ISO 14001 (upravljanje okolišem), te je primjenjiva na sve organizacije, neovisno o veličini, struci ili prirodi posla.
Norma ISO 45001 je najvidljiviji dio ISO-ovih rješenja za zdravlje i sigurnost na radu. Novom normom koja je trenutačno u izradi, područje zdravlja i sigurnosti na radu u budućnosti će biti prošireno na način da se uključi i psihičko zdravlje. Očekuje se da će norma ISO 45003, Occupational health and safety management – Psychological health and safety in the workplace – Guidance biti objavljena 2021.godine.
Vlada bi trebala odgovarajućim mjerama poticati i stimulirati poslodavce (npr. bonus-malus osiguranje rizika ozljeda na radu ,porezne olakšice za zamjenu i nabavku radne opreme s visokom razinom zaštite i sigurnosti) na uvođenje ove norme u sve radne sredine budući su koristi višestruke za državu ,sustave socijalne sigurnosti, poslodavce,tržište rada i radnike.
Programi promocije zdravlja na radnom mjestu,kao što je aktivno sudjelovanje u Nacionalnom programu “Živjeti zdravo – Tvtrka prijatelj zdravlja” , te dobra praksa pojedinih hrvatskih kompanija, djelotvorno mogu ojačati i proširiti postojeće programe zaštite na radu, doprinoseći zdravlju radnika; održavajući njihovu sposobnost rada i omogućavajući im da ostanu aktivni i produktivni članovi zajednice, dok istovremeno doprinose dobrobiti i radnika i njihovih kompanija sa efikasnijom i profitabilnijom radnom praksom.
I na kraju , možemo zaključiti da se zajedno moramo pripremiti za nove izazove, razvijati otpornost sustava zaštite na radu, te posebno kreirati akcijsko partnerstvo svih ključnih čimbenika, potrebno za promjene kojima težimo u izgradnji kulture prevencije u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Vitomir Begović
(preuzeto s portala Sigurnost.eu)
