— preuzeto s portala Sigurnost.eu —
Hrvatski zavod za javno zdravstvo( HZJZ) obradio je podatke za 2020.godinu o ukupnom broju ozljeda na radu,i ozljeda na radu koje su se dogodile na mjestu rada po parametrima koji su sukladni metodologiji Europske statistike ozljeda na radu (ESAW metodologija).
Izvor podataka za analizu ozljeda na radu su prijave ozljeda na radu dostavljene Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), radi ostvarivanja prava utvrđenih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju te izvješće o ozljedama na radu sa smrtnim ishodom Državnog inspektorata.Analizom su obuhvaćene sve ozljede prijavljene HZZO-u,neovisno da li priznate ili ne od strane HZZO-a.
U 2020.godini zbog već spomenutih okolnosti pandemije bolesti COVID-19 i smanjenja gospodarskih aktivnosti, posebice u pojedinim mjesecima tijekom godine, došlo je do značajnih promjena u odnosu na prethodne godine, pa se podaci ne mogu relevantno uspoređivati.
Najveća stopa u Osječko-baranjskoj županiji
Do 31. ožujka 2021. godine HZZO je dostavio podatke za 14.403 ozljede na radu koje su prijavljene u 2020. godini, a Državni inspektorat za još 21 ozljedu sa smrtnim ishodom, što čini ukupnu brojku od 14.424 analiziranih ozljeda.Za izračun stope ozljeda na radu na 1000 zaposlenih prema području djelatnosti u kojima su radili ozlijeđeni radnici te stope ozlijeđenih prema zanimanjima, korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se 86 % (12.404) ozljeda, a na putu 14,00 % (2.020 ) ozljeda. Uspoređujući odnos prijavljenih ozljeda na mjestu rada i onih na putu unutar pojedine županije, u Gradu Zagrebu od ukupnog broja ozljeda (3.337), na mjestu rada dogodilo se 73,96 %, što je najmanji udio ozljeda na mjestu rada na putu među svim županijama. Najveći udio prijavljenih ozljeda na mjestu rada je u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje od ukupnog broja ozljeda u toj županiji (221),gotovo 97,29 % čine ozljede na mjestu rada. Za 585 prijavljenih ozljeda nema podataka o županiji u kojoj su se dogodile, ali poznato je kako ih je na mjestu rada bilo 578, a na putu njih 7.
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda (14.424), najveći broj ozljeda (3.337) dogodio se u Gradu Zagrebu, ali najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) je u Osječko-baranjskoj županiji i iznosi 13,97. Uzimajući u obzir prijavljene ozljede na mjestu rada (2.404), najveći broj ozljeda ponovno se dogodio u Gradu Zagrebu (2.468), a najviša stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih na mjestu rada je u Osječko-baranjskoj županiji i iznosi 12,39.
Prema Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 10 (NN 147/10 i 14/11), od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (12.404),najviša stopa ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih je u jednostavnim zanimanjima i iznosi 22,12. Stopa ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih izračunata je temeljem statističkih izvještaja DZS-a o prosječnom broju zaposlenih po zanimanjima.
Prema Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) radnici koji samostalno obavljaju poslove moraju biti osposobljeni za rad na siguran način. Prema podacima o prijavljenim ozljedama na mjestu rada (12.404), kako je navedeno u prijavama većina stradalih radnika bila je osposobljena za rad na siguran način (93,07%) .Upitno je zašto su se dogodile pojedine ozljede, odnosno da li su se mogle izbjeći ? Kvalitetno osposobljavanje za rad na siguran način trebalo bi doprinjeti učinkovitoj prevenciji.
Broj prijavljenih ozljeda i stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih na mjestu rada prema zanimanju (sukladno NKZ 10), ukazuje da je na mjestu rada kod jednostavnih zanimanja stopa ozljeda na radu na mjestu rada na 1000 zaposleni 22,12, u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 12,71, vojnim zanimanjima 10,46 te uslužnim i trgovačkaim zanimanjima 8,13 .
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (12 404), za 80,03 % ozlijeđenih radnika navedeno je da su koristili osobnu zaštitnu opremu (OZO) u vrijeme nastanka ozljede, ali nije poznato je li korištena oprema povezana s ozlijeđenim dijelom tijela, što upućuje na potrebu analize svakog pojedinog slučaja i slijedom toga poduzimanje odgovarajućih mjera.
Temeljem statističkih izvještaja DZS-a o prosječnom broju zaposlenih po području djelatnosti, izračunata je stopa ozljeda na radu na 1.000 zaposlenih.Stopa ukupnog broja prijavljenih ozljeda (14.424) na 1000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 8,70 dok stopa prijavljenih ozljeda na mjestu rada (12.404) na 1.000 zaposlenih za sve djelatnosti iznosi 7,48.
Najveća stopa u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda (14.424),najveći broj ozljeda (3.319) dogodio se u prerađivačkoj industriji ali najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) i ove godine je u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 17,39. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (12.404), najveći broj ozljeda dogodio se u prerađivačkoj industriji (3.033), a najviša stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih na mjestu rada u djelatnosti opskrbe vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 16,23.Za dvije ozljede na mjestu rada nema podataka o djelatnosti poslodavca .
Prema veličini poslodavca najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavaca s više od 500 zaposlenih (42,29%),
Najviše ozljeda dogodilo se u industrijskoj zoni (36,70%), preciznije,u proizvodnoj zoni, tvornici i radionici (23,10%).
Najčešća specifična aktivnost koju je radnik izvodio u trenutku ozljede je kretanje (4. 206), a materijalno sredstvo povezano sa specifičnom aktivnosti u 2.329 slučaja su zgrade, građevine, površina zemlje .
Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na mjestu rada (12.404), najčešći poremećaj koji je doveo do ozljede radnika je pokliznuće ; spoticanje i padanje ; pad osobe (2.616),a materijalno sredstvo povezano s poremećajem u 1.130 slučajeva su zgrade, građevine, površine u razini tla .
Način ozljeđivanja koji je doveo do ozljede radnika je horizontalni ili vertikalni sudar s nepokretnim predmetom (žrtva je u pokretu ;3119), a materijalno sredstvo povezano s ovim kontaktom u 2.446 slučajeva su zgrade, građevine, površine u razini tla.Od 12.404 prijavljenih ozljeda na mjestu rada najviše je bilo lakih ozljeda (88,96%).
Podatak o težini ozljede daje osoba koja prijavljuje ozljedu (poslodavac ili ozlijeđeni radnik) putem obrasca Prijava o ozljedi na radu sukladno uputama za ispunjavanje obrasca. Podatak o smrtnim ozljedama prikazuje samo broj ozljeda koje su rezultirale smrću radnika do trenutka prijavljivanja ozljede na radu. Prema ESAW metodologiji ozljeda na radu sa smrtnih ishodom je ozljeda koja je dovela do smrti ozlijeđenog unutar godine dana od ozljeđivanja,dok u Republici Hrvatskoj takvi podaci, nažalost, nisu dostupni.Navedeno upućuje na potrebu da se način statističkog praćenja u Hrvatskoj uskladi s ESAW metodologijom.
Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada, su ozljede gornjih ekstremiteta (37,00%) u čijem udjelu prstičine čine 19,74 %.
Prema vrsti ozljede ,prevladavajuće ozljede su rane i površinske ozljede 34,70 % ,iščašenja, uganuća i nategnuća 24,81 %, prijelomi kostiju 15,61 % ,potres mozga i unutarnje ozljede 2,14 %, šok 2,36 %.
Pijavljene ozljede na mjestu rada prema ozlijeđenom dijelu tijela su
glava 10,13 %, vrat, vratna kralježnica i leđna moždina 2,56 % ,leđa, kralježnica i leđna moždina osim vratnog dijela 3,22 %,gornji ekstremiteti 37,00 % ,donji ekstremiteti 30,89 % ,cijelo tijelo višestruko ozlijeđeno 5,53 % .
Povećanje ukupne stope privremene nesposobnosti za rad
Iako je tijekom godine došlo do smanjenja ukupne stope privremene nesposobnosti za rad, pogoršanjem epidemiološke situacije krajem godine, dolazi do blagog povećanja ukupne stope privremene nesposobnosti za rad na godišnjoj razini.
Zbog bolesti na teret poslodavca dnevno izostaje 26.729 osoba ( 27.440 osoba u 2019.), a na teret HZZO-a prosječno izostaje 29.997 osoba od kojih zbog bolesti 19.300 osoba (19.763 osoba u 2019.g.), komplikacija u trudnoći 6.982 osoba (6.877 osoba u 2019.g.),izolacije 1.911 osoba (17 osoba u 2019.g.), te pratnje i njege člana obitelji 1.804 osoba (2.026 osoba u 2019.g.) Stopa privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu i profesionalnih bolesti u 2020. godini smanjena je i iznosi 0,15 .
Troškovi naknada privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti iznose 174.189.983 kn i manji su od istih troškova u 2019. godini za 6,55 % kada su iznosili 186.400.318 kn.
Prema podacima iz evidencija liječnika primarne zdravstvene zaštite o broju slučajeva i dana privremene nesposobnosti za rad te broja aktivnih osiguranika iz baze podataka HZZO-a, računa se stopa privremene nesposobnosti za rad do 42 dana. Stopa privremene nesposobnosti za rad preko 42 dana računa se iz doznaka–zahtjeva za refundaciju isplaćenih naknada zaprimljenih u HZZO-u u promatranom razdoblju.Stopa privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca u 2020. godini iznosila je 1,70, odnosno blago je snižena u odnosu na prethodnu godinu (za 1,16%) kada je iznosila 1,72. Stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 1,90 što je 6,15 % više nego u istom razdoblju 2019.godine (kada je iznosila 1,79) iz već poznatih razloga većeg broja slučajeva i dana izostanaka s posla zbog izolacije i samoizolacije, kao epidemiološke mjere za sprječavanje širenja zaraze koja se od prvog dana plaća na teret HZZO-a.U okviru stope izostanaka s posla na teret HZZO-a, najveći udio od 64,74 % čine izostanci zbog bolesti, komplikacija u trudnoći 23,16 %, izolacije 6,3 % i njege člana obitelji 5,79 %.Slijedom prethodno iznesenog, ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u 2020. godini (na teret poslodavca i na teret HZZO-a) iznosi 3,60 što znači da je veća za 2,56 % u odnosu na 2019. godinu kada je iznosila 3,51.
Analiziramo li osnovne pokazatelje privremene nesposobnosti za rad preko 42 dana, čija se naknada isplaćuje na teret HZZO-a proizlazi da je za ukupno 283.232 slučajeva i 9.419.134 dana,prosječno trajanje privremene nesposobnosti za rad bilo 33,26 dana, što predstavlja smanjenje za 11,78 % u odnosu na 2019.godinu. Naime, iako je povećan i broj slučajeva i broj dana izostanaka, znatno je više povećan broj slučajeva,što je dovelo do smanjenja prosječnog trajanja izostanaka. Prosječno trajanje privremene nesposobnosti za rad u danima na teret poslodavaca povećano je za 9,33 % i iznosi prosječno 9,73 dana.Od ukupnih dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a ( 9.419.134 dana) na bolest otpada 6.059.557 dana, izolaciju 600.057 dana, pratnju i njegu 566.427 dana,dok je broj izostanaka zbog komplikacija u trudnoći 2.192.447 dana. Nadalje, od 29.997 dnevno bolesnih osoba na teret HZZO-a, zbog bolesti izostaje 19.300 osoba, izolacije 1.911 osoba,njege člana obitelji i pratnje 1.804 osobe, a zbog komplikacija u trudnoći 6.982 osoba. Broj slučajeva komplikacija u trudnoći u 2020.godini bio je 27.145, a u 2019. godini bilo je 27.273 slučaja ili 0,47 % manje.Prosjek trajanja privremene nesposobnosti zbog komplikacija u trudnoći u 2019. godini iznosio je 78,92 dana, a u 2020. godini iznosi 80,77dana. Na teret poslodavca, dnevno izostaje s posla zbog bolesti 26.729 osoba što je 2,53 % manje u odnosu na prethodnu godinu kada je izostajalo 27.440 osoba te se može zaključiti da izostaje prosječno manje osoba, ali je veći prosjek trajanja privremene nesposobnosti za rad.
Dnevno, zbog privremene nesposobnosti za rad prosječno ukupno izostaje 56. 727 zaposlenika, što je 3,60 % od ukupnog broja aktivnih osiguranika.
Temeljem priznatih ozljeda na radu i profesionalnih bolesti od strane HZZO-a, evidentirano je u 2020.godini 736.828 dana privremene nesposobnosti za rad (824.726 dana u 2019.). Prosječno dnevno izostaje 2.347 zaposlenika i stopa privremene nesposobnosti za rad iznosi 0,15 što je manje u odnosu na prethodnu godinu (0,17) zbog već spomenutih okolnosti pandemije bolesti COVID-19 i zatvaranja mnogih gospodarskih subjekata što je dovelo do smanjenja broja zahtjeva za refundaciju ozljeda na radu.Iznadprosječne stope izostanaka po ovoj osnovi su u većim industrijskim središtima kao što su Zagreb (0,19), Rijeka (0,18) te Virovitica (0,17) i Čakovec (0,17) .
Kao što je već rečeno, ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad u 2020. godini na nivou Republike Hrvatske iznosi 3,60. Po područnim službama evidentiran je raspon stope od 2,83 (PS Dubrovnik) do 4,00 (PS Gospić). S obzirom na ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad i broja aktivnih osiguranika, proizlazi da je svaki zaposlenik na razini Hrvatske tijekom 2020. godine bolovao prosječno 11,31 dan (10,98 u 2019.).Najveći broj dana privremene nesposobnosti za rad po aktivnom osiguraniku iskazan je u Područnoj službi Gospić i iznosi prosječno 12,55 dana, odnosno više od dva radna tjedna.Prema podacima o ukupnom broju dana privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a i sredstvima za refundaciju, može se zaključiti da prosječni iznos naknade po danu iznosi 152,98 kn ili mjesečno 3.977,50 kn.
Stopa privremene nesposobnosti za rad različita je prema granama djelatnosti. Najviša stopa privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iskazana je u djelatnosti Zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u visini od 3,09 što predstavlja porast (2,85 u 2019.g.). U ovoj djelatnosti zaposleno je prosječno 101.153 osoba, prosječno dnevno izostaje 3.124 zaposlenika uz 980.780 dana privremene nesposobnosti za rad. U djelatnosti Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom iskazana je stopa privremene nesposobnosti za rad od 2,55 ( 2,38 u 2019.), zaposleno je 22.658 osiguranika (22.982 u 2019.), a prosječno dnevno zbog bolesti izostaje 578 zaposlenika (547u 2019.). Još je nekoliko djelatnosti (koje po broju osiguranika imaju veći udio u aktivnim osiguranicima) imaju stopu izostanaka s posla na teret HZZO-a veću od prosjeka Republike Hrvatske, kao što su prerađivačka industrija s 213.445 zaposlenih (218.850 u 2019.g.), trgovina na veliko i malo s 226.284 zaposlenih (229.969 u 2019.g.) i drugi.
Prema podacima Službe za kontrolu,ovlašteni radnici HZZO-a proveli su 6.898 redovitih i izvanrednih kontrola privremene nesposobnosti za rad (u daljnjem tekstu PNR), kao i kontrole na zahtjev poslodavca pri ugovornim subjektima HZZO-a te pritom pregledali 21.650 osiguranika i zaključili 5.309 PNR.Posebna povjerenstva za kontrolu PNR pregledala su 1.332 osiguranika i zaključila 560 PNR. Iz prethodno navedenog proizlazi da je tijekom 2020.godine sve ukupno pregledano 22.982 osiguranika i zaključeno 5.896 PNR ili 26 % od kontroliranih. U odnosu na 2019.godinu pregledano je 7.014 više osiguranika i zaključeno je 361 manje PNR .Na dan 31. prosinca 2020. godine potraživanja HZZO za regresne postupke iznosila su 20.362.944 kn a utužena su potraživanja u iuznosu od 61.238.412 kn.
Aktivnosti medicine rada
Publikacija Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019.g. koja je objavljena u studenome 2020.godine sadrži pokazatelje iz djelatnosti medicine rada za 2019. godinu. Izvješće je dostavilo 145 timova s punim i 11 timova s djelomičnim radnim vremenom, od toga su 142 tima s punim radnim vremenom i 9 timova s djelomičnim radnim vremenom imala ugovor s HZZO-om. U djelatnosti je prema godišnjim izvješćima radilo 156 specijalista medicine rada, 5 specijalista drugih specijalnosti i 6 doktora opće medicine . U Hrvatskoj je u 2019. prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (kolovoz 2020.) bilo prosječno 1.554.330 aktivnih osiguranika potencijalnih korisnika. U Hrvatskoj je u 2019. godini obavljeno ukupno 530.990 pregleda što je 3,9 % manje u odnosu na prethodnu godinu (2018: 552.373). Od ukupnog broja pregleda 74 %, odnosno 392.337 se odnosilo na preventivne preglede zaposlenih. U 2019. broj prethodnih pregleda smanjio se za 15,5 %, broj periodičnih pregleda je ostao gotovo isti, a u porastu od 2,3% u odnosu na prethodnu godinu je broj sistematskih pregleda. U porastu je i broj konzilijarnih pregleda u svrhu ocjene radne sposobnosti (2019 :1.274, 2018:1.190) dok je broj pregleda radi utvrđivanja profesionalne bolesti u padu (2019 :180, 2018:220) . Osim navedenih poslova u djelatnosti medicine rada obavljeno je i 476 procjena rizika radnog mjesta, 836 obilaska radnog mjesta te 1.143 preventivna savjetovanja poslodavaca i radnika.
Profesionalne bolesti
U 2019. godini priznato je 135 profesionalnih bolesti. Od toga se 76 priznatih profesionalnih bolesti (57 %) odnosi na radnike oboljele od bolesti uzrokovanih izloženosti azbestu. Najveći broj profesionalnih bolesti zabilježen je u prerađivačkoj djelatnosti 75 (56 %), u djelatnosti poljoprivrede šumarstva i ribarstva 25 (19 %), djelatnosti građevinarstva 10 (7 %) i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 8 (6 %). S obzirom na spol oboljelo je 99 muškaraca (73 %) i 36 žena (27 %). Ukupna stopa obolijevanja u 2019. je 9,86 na 100.000 aktivnih osiguranika. Najviša stopa profesionalnih bolesti s obzirom na djelatnost, zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sa stopom od 49,43/100.000, u prerađivačkoj industriji 31,57/100.000, slijedi djelatnost rudarstvo i vađenje sa stopom od 23,98/100.000 i ostale uslužne djelatnosti sa stopom od 12,12/100.000. U 2019. godini najčešće priznate profesionalne bolesti su bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestom 55 (41 %), sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom 26 (19 %), profesionalne bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na ruke 16 (12 %), zatim 16 (12 %) priznatih mezotelioma pleure i zarazne i parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze bilo je 8, odnosno (6 %).Pokazatelji iz područja medicine rada za 2020. godinu bit će poznati krajem ove godine.
U međuvremenu specijaliste medine rada potrebno je u većoj mjeri uključivati u izradu, odnosno ažuriranje procjena rizika na mjestima rada , redovite obilaske radnih mjesta , preventivna savjetovanja poslodavaca i predstavnika radnika te rad Odbora za zašitu na radu.
Pored toga, važno je u cilju promocije zdravlja na radnom mjestu aktivno sudjelovanje svake tvrtke u provedbi Nacionalnog programa “Živjeti zdravo – Tvtrka prijatelj zdravlja”, jačajući programe zaštite na radu, doprinoseći zdravlju radnika; održavajući njihovu radnu sposobnost ,a time i konkurentnost i produktivnost poslvnih subjekata.
Naknada štete i regresni postupci
Razlozi nepriznavanja prava za slučaj ozljede na radu su prema članku 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO): skrivljeno, nesavjesno ili neodgovorno ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto;aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti ;namjerno nanošenje ozljede od strane druge osobe izazvano osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,;ataka kronične bolesti, i urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.
Odgovornost je određena prema čl. 136. st.1. ZOZO , i temeljem toga HZZO je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.
Najčešći propusti su vezani uz :čl. 27. i 28. ZZR-a – osposobljavanje radnika za rad na siguran način,čl. 36. ZZR-a – obveze koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, obveza preventivnih zdravstvenih pregleda,čl. 41. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zaštitnom opremom i mjestima rada,čl. 53. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama,čl. 44. ZZR-a – obveza planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika kao i osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost.čl. 18. ZZR-a – obveza izrade procjene rizika koja je osnova za primjenu pravila zaštite na radu, čl.32. ZZR-a – obveza obavješćivanja radnika o rizicima koji bi mogli utjecati na sigurnost i zdravlje u smislu isticanja pisanih uputa o provedbi radnog postupka u skladu s pravilima zaštite na radu, opasnostima na radu i sl.,čl. 56. ZZR-a – obveze poslodavca u vezi pružanja prve pomoći,čl.73. i 74. ZZR-a – obveze u vezi s projektiranjem i izvođenjem radova.
HZZO potražuje naknadu štete u skladu s: čl.143. ZOZO-a: troškovi za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih naknada i drugih davanja koje plaća Zavod,roškove zdravstvene zaštite prema ugovornim subjektima HZZO-a sve do završetka liječenja, naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, troškove prijevoza u vezi s korištenjem prava na zdravstvenu zaštitu zbog priznate ozljede na radu,troškove pogreba u slučaju smrti osiguranika – obitelji, te zakonske zatezne kamate od dana nastale štete.
Na osnovu čl. 142. ZOZO-a: Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete bez obzira što je šteta nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja
Tijek regresnog postupka može biti ;mirni postupak – odštetni zahtjev prema odgovornoj osobi,temeljem čl.148.st.1. ZOZO-a da u određenom roku naknadi štetu,ili sudski postupak, ako šteta ne bude naknađena u roku podnosi se tužba nadležnom sudu, sukladno čl.148.st.2. ZOZO.Rok zastare je opći zastarni rok od 5 g., čl. 225. ZOO – a.Nakon okončanje sudskog postupka presudom,vrši se naplata po pravomoćnosti presude (prisilna ukoliko tuženik sam ne podmiri; ili nagodba). Dakle, svrha normi kojima se uređuje pravo na naknadu štete: osim represivne je i preventivna funkcija ,poštivanje propisa kojima se uređuje područje zaštite na radu.
Podaci o ozljedama na radu i izostacima s rada ukazuju na značajne posljedice i troškove, te upućuju na potrebu proaktivnog pristupa zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu.
Ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu smanjuje se učestalost bolesti povezanih s radom, čime se smanjuje stopa izostanaka , a ostvaruje se i osjetan pozitivan učinak na gospodarstvo.
