Temeljem Ustava Republike Hrvatske, pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, a djelokrug i način rada institucije propisan je Zakonom o pučkom pravobranitelju (NN 71/12), Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12), Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja (NN 18/11, 33/15) te Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/22).
Pučka pravobraniteljica podnosi godišnje izvješće Hrvatskome saboru, koje sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda, analizu i ocjenu stanja vezanu za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, kao i ocjenu o mjeri postupanja u skladu s prethodnim preporukama te nove preporuke za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti.
Kako se prilikom pripreme godišnjeg izvješća, pučka pravobraniteljica oslanja na pritužbe građana, kao i odgovore i izvješća javnopravnih tijela, organizacija civilnog društva, relevantna istraživanja, informacije iz medija i druge izvore, sukladno upućenom pozivu za dostavu podataka o stanju zaštite prava i sloboda te o pojavama diskriminacije, kao i osvrt sindikata na zapažene probleme u primjeni radnog zakonodavstva općenito, Sindikat PPDIV dostavio je svoje izvješće, kako slijedi:
U nastavku navodimo samo neke i to najučestalije probleme s kojima su se radnici te članovi Sindikata PPDIV-a susretali protekle godine. Preglednosti radi, a prateći Vaš dopis, traženi podaci dostavljaju se razrađeni na sljedeći način:
- Diskriminacija u području radnog odnosa
- Zaštita dostojanstva radnika
- Zlouporaba instituta rada na određeno vrijeme i drugih nesigurnih oblika rada
- Ostali problemi članova sindikata vezani uz radnopravni status
- Prijedlozi te zakonske i druge inicijative, kao i prijedlozi za ocjenu ustavnosti
- Pritužbe Međunarodnoj organizaciji rada
- Pomoć i zaštita radnika temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
- Diskriminacija u području radnog odnosa
Vezano za diskriminaciju radnika po propisanim diskriminacijskim osnovama, u 2022. godini suočili smo se s problemom prikrivene diskriminacije sindikalnog povjerenika s osnove pripadnosti sindikatu. Naime, kod poslodavca (veliko poduzeće koje se sastoji od više podružnica te u kojem djeluje puno sindikata, a između ostalog i naš sindikat), sindikalni povjerenici drugih sindikata su, zajedno s odgovornim osobama poslodavca, pokušali u nekoliko navrata otežati djelovanje sindikalnog povjerenika Sindikata PPDIV-a. Tako su plasirali stajalište da naš sindikalni povjerenik nema pravo na oslobođenje od obveze rada i naknadu plaće radi provođenja sindikalnih aktivnosti, a što je propisano kolektivnim ugovorom. S druge strane, nikome od ostalih sindikalnih povjerenika drugih sindikata koji djeluju kod tog poslodavca nije uskraćeno ovo pravo.
Naš sindikat je u nekoliko navrata, s ciljem otklanjanja ovog problema, pokušao dogovoriti sastanak s odgovornim osobama poslodavca, a reagirao je i s nekoliko dopisa u kojima je jasno ukazao na neispravnost i diskriminacijske elemente takvog postupanja. Ova situacija nastavit će se pratiti i u ovoj godini.
Nadalje, ovom prilikom ukazujemo i na problem koji je nastao odljevom radne snage iz Republike Hrvatske, kao i priljevom radnika iz trećih zemalja u našu zemlju i to uglavnom iz država u kojima su prava iz rada podosta ograničena i prihodi niži nego u Republici Hrvatskoj. Ovaj problem bio je izražen i ranijih godina (na to smo skrenuli pozornost dopisom od prošle godine), no ove je godine problem dodatno intenziviran priljevom nove radne snage iz područja pogođenih rusko-ukrajinskim sukobom.
Naime, zapošljavanje stranih radnika kod poslodavaca kod kojih djelujemo postaje problem obzirom da isti nisu upoznati s našim radnim zakonodavstvom te nisu sindikalno organizirani, polažu zaštitu na radu i ostale obvezne ispite na jeziku koji ne poznaju te suštinski ne ovladaju sadržajem propisa. Nadalje, kod mnogih poslodavaca dolazi do situacije da se plaćanjem smještaja i troškova prehrane stranim radnicima, kao i kreiranjem rasporeda rada na način da se pogoduje stranim radnicima (negdje strani radnici rade samo prvu smjenu ili ne rade vikendima, za razliku od hrvatskih radnika), stavlja strane radnike u znatno bolji i povoljniji položaj od hrvatskih radnika, što predstavlja određeni vid diskriminacije. Naravno da takve situacije uzrokuju nezadovoljstvo naših radnika koji zbog dugogodišnjeg rada kod istog poslodavca, sakupljenim iskustvom, poznavanjem jezika, poznavanjem proizvodnih procesa odnosno procesa rada i slično svakako predstavljaju kvalitetnijeg, ali vrlo često slabije plaćenog radnika u odnosu na strane radnike.
Kako bi se spriječilo iseljavanje hrvatskih radnika, a potrebe tržišta rada uspješno zadovoljavale na domaćem tržištu, svakako je potrebno dati mogućnosti ostvarivanja primjerene zarade i poboljšati uvjeta rada državljana Republike Hrvatske, osobito u ovoj godini koja je pogođena iznimno visokom stopom inflacije. Naime, stava smo da poslodavac zapošljavanjem stranih radnika ima značajne izdatke u vidu troškova prehrane, plaćanja smještaja i drugog te da bi poboljšanjem uvjeta rada hrvatskih radnika i utroškom istih sredstava koja utroše na strane radnike uspješno doprinijeli zadržavanju domaćeg radnika te očuvanju domaćeg tržišta rada. Premda strani radnici obogaćuju društvo i popunjavaju praznine na tržištu rada koje su nastale zbog velike stope iseljavanja hrvatskih radnika, svakako treba raditi na poboljšanju uvjeta rada državljana Republike Hrvatske i njihovom zadržavanju na radnim mjestima, a ne naknadnom zapošljavanju stranih radnika pod boljim materijalnim uvjetima i na dulji vremenski period u odnosu na domaće radnike.
- Zaštita dostojanstva radnika
U 2022. godini Sindikat PPDIV poduzimao je radnje radi zaštite dostojanstva troje članova sindikata, od kojih svi rade kod različitih poslodavaca. Povreda dostojanstva radnika u dva slučaja sastojala se u verbalnom vrijeđanju i omalovažavanju radnika od strane neposredno nadređenih osoba. U jednom od tih slučajeva organiziran je sastanak s predstavnicima poslodavca i problem je riješen bez pokretanja formalnog postupka za zaštitu dostojanstva radnika, dok se u drugom od ta dva slučaja također očekuje rješavanja problema neformalnim putem.
No u trećem slučaju radnikovo je dostojanstvo povrijeđenom fizičkim napadom od strane neposredno nadređene osobe te je u tom slučaju Sindikat PPDIV sastavio i u ime radnika podnio zahtjev za zaštitu dostojanstva. Nadležno povjerenstvo je, povodom podnesenog zahtjeva, utvrdilo da je došlo do povrede dostojanstva tog radnika te je poslodavac, sukladno preporuci povjerenstva, sankcionirao radnika koji je izvršio povredu (tom je radniku upućeno upozorenje).
- Zlouporaba instituta rada na određeno vrijeme i drugih nesigurnih oblika rada
I u 2022. godini jedan od najučestalijih nesigurnih oblika rada kod poslodavaca koji posluju u Republici Hrvatskoj je ugovor o radu na određeno vrijeme, a njegovim se sklapanjem ujedno i najčešće krši Zakon o radu. Naime, velik broj poslodavaca, u kojem naš sindikat ima članove, s radnicima sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme mimo razloga propisanih Zakonom o radu, dakle kada se radi o zapošljavanju na radnim mjestima na kojima je uvijek postojala stalna potreba za radnom snagom (odnosno bez objektivnog razloga za takav ugovor).
Osim što radnici sklapaju ugovore o radu na određeno vrijeme i kada za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti, takve ugovore sklapaju na dva, tri ili šest mjeseci najčešće, uz konstantno produljivanje do maksimalno zakonom dopuštenog roka, a nakon toga ih poslodavci odjave s mirovinskog osiguranja na neko vrijeme te ponovno zaposle na istom radnom mjestu, i to ponovno temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme.
Problem predstavlja i sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme kod povezanih poslodavaca. Naime, ako je radnik dosegnuo zakonom dozvoljeno maksimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, tada će sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme s drugim, povezanim poslodavcem, a taj će ga poslodavac ustupiti ranijem poslodavcu.
Jedan od načina kojim Sindikat PPDIV pokušava ublažiti ovaj problem (a da nije vođenje sudskog postupka na koji se radnici gotovo i ne odlučuju zbog straha od gubitka radnog mjesta dok traje spor kojim se utvrđuje da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme) je propisivanje u kolektivnim ugovorima odredbe o maksimalnom broju ugovora o radu na određeno vrijeme koje s radnikom može sklopiti poslodavac ili smanjivanje razdoblja takvog oblika rada na kraće od onog utvrđenom Zakonom o radu.
Sindikat PPDIV će i nadalje pratiti primjenu takvih odredbi i njihov rezultat, a osobito u svjetlu nedavno donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji postrožuje ovakav oblik radnog odnosa, ali i regulira situaciju vezanu za povezana poduzeća.
U odnosu na agencijski rad i platformski rad moramo napomenuti da spomenute kategorije radnika nisu naši članovi pa po navedenim pitanjima ne možemo dati doprinos Vašem izvještaju.
- Ostali problemi članova sindikata vezani uz radnopravni status
4.1. U 2022. godini i dalje je prisutan problem s kojim se radnici susreću nedostavljanje rasporeda radnog vremena u rokovima određenim Zakonom o radu. Naime, radnici saznaju za raspored radnog vremena za idući dan tek po završetku smjene toga dana. Članovi ukazuju i na situacije kada dođu na posao, ali ih nadređeni tek po dolasku na posao informira da se mogu vratiti kući jer je poslodavac zbog vlastitih organizacijskih propusta morao nezakonito promijeniti već ranije doneseni raspored radnog vremena.
Navedenim postupanjem radnici ne mogu gospodariti svojim privatnim vremenom te je gotovo nemoguće postići ravnotežu između privatnog i poslovnog života.
4.2. Idući problem kojeg uočavamo, a povezan je s radnim vremenom, je ne vođenje ili pak neuredno vođenje evidencije radnog vremena (primjerice dvostruko vođenje evidencije). S tim u vezi, naši članovi su se susretali sa situacijama kada poslodavac u jednom tjednu nema dovoljno posla za puno radno vrijeme radnika (ugovorenih 40 sati tjedno), pa radniku u evidenciju zabilježi da je taj tjedan radio „u minusu“ (npr. samo 30 sati), dok ga za preostalo vrijeme do punih 40 sati tjedno „zaduži“ za nadoknadu u idućem periodu pri čemu bi takav radnik naredni tjedan radio 50 sati raspoređeno na način kako bi poslodavcu odgovaralo tada. Dakle, službeno bi bilo evidentirano puno radno vrijeme koje nije nejednako raspoređeno, a u praksi bi radno vrijeme bilo nejednako raspoređeno i to ne sukladno institutima nejednakog rasporeda radnog vremena ili preraspodjele radnog vremena i samo s ciljem izbjegavanja isplate naknade plaće na teret poslodavca zbog prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
4.3. Radnici rade dulje od zakonom dozvoljenog broja prekovremenih sati i to u okolnostima koje ne udovoljavaju strogim zakonskim kriterijima iznimnosti primjene prekovremenog rada. Poslodavci ponekad niti ne isplaćuju naknadu za prekovremeni rad, a radniku se eventualno osigura slobodni dan (bez pisanog pristanka radnika na navedeno), dok kod nekih poslodavaca niti to. Prekovremeni rad je kod nekih poslodavaca konstantno prekobrojan pa se ne prikazuje, a što je pokazatelj nedovoljnog broja zaposlenih radnika.
Dodatno napominjemo kako gotovo nitko od poslodavaca ne uručuje radniku pisani nalog za prekovremeni rad, niti pismeno potvrđuje usmeni nalog za obavljanje prekovremenog rada, što ima za posljedicu teže dokazivanje prekovremenog rada u sudskim postupcima radi isplate dodatka na plaću.
Vezano za prekovremeni rad potrebno je napomenuti i da određeni poslodavci s radnicima sklapaju tzv. „menadžerske ugovore“ gdje s radnikom ugovaraju bruto plaću te tim radnicima, koji su u pravilu samo rukovodeće osoblje, ne isplaćuju dodatak za prekovremeni rad (objašnjenje je poslodavaca da je plaća za prekovremeni rad već „uračunata“ u bruto plaću), a što je svakako protivno važećim odredbama Zakona o radu.
4.4. Nadalje, a vezano za korištenje godišnjeg odmora, u praksi se zanemaruje odredba Zakona o radu prema kojoj poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja, dakle bez uzimanja u obzir mogućnosti za odmor koje su raspoložive radnicima. I dalje postoje poslodavci koji radnike upućuju na godišnji odmor u dane kada nemaju dostatne sirovine za rad ili nastane prekid rada zbog razloga za koje nisu odgovorni radnici.
4.5. U 2022. godini je kod jednog od poslodavaca kod kojeg Sindikat PPDIV ima članove nastavljena neisplata troškova prijevoza za jedan mjesec u godini, što je protivno važećem kolektivnom ugovoru, no očekuje se da se takva praksa neće nastaviti u 2023. godini zbog nedavne izmjene sporne odredbe kroz kolektivne pregovore. Sindikat PPDIV je radnicima kojima je uskraćena isplata troškova prijevoza pružio pravnu pomoć (pokrenuti su sudski sporovi).
4.6. Prošle godine bilo je određenih pritužbi radnika vezanih za institut upućivanja radnika na usavršavanje odnosno obrazovanje. Naime, učestala je praksa poslodavaca da radnike šalju na edukaciju izvan radnog vremena, odnosno najčešće vikendom kada bi radnici trebali koristiti pripadajući tjedni odmor. Sati povedeni na edukacijama ne ulaze u radno vrijeme radnika, a poslodavci ne osiguravaju radnicima zamjenski odmor te je ponekad sporno i što je sa troškovima koji nastanu radniku u vezi takve edukacije.
Vjerujemo da će donesene izmjene i dopune radnog zakonodavstva koje su nedavno stupile na snagu donekle ukloniti ovakve situacije, jer je došlo i do promjene ovog instituta.
4.7. Početkom 2022. godine jedan je poslodavac koji zapošljava veliki broj radnika u različitim podružnicama provodio reorganizaciju poslovanja te je došlo do kolektivnog viška radnika. Neki od radnika kojima su otkazani ugovori o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga bili su i članovi Sindikata PPDIV. Naš je sindikat u provedenom postupku savjetovanja, zajedno s ostalim sindikatima koji djeluju kod tog poslodavca, ukazivao na nezakonitost takvih odluka o otkazu, budući da nije prestala potreba za radom radnika na tim radnim mjestima, kao i s obzirom na to da veliki broj radnika ne radi na radnim mjestima za koja je poslodavac odlučio da ih ukida. Naš sindikat je aktivno sudjelovao u sastancima koji su se vodili s upravom poslodavca radi otklanjanja potrebe za otkazivanjem, a bio je uključen i u medijske aktivnosti i informiranje nadležnih institucija o navedenom pitanju.
Jednoj je radnici u tom postupku otkazivanja osporen i radni staž, kao i pravo na pripadajuću visinu otpremnine, te joj je pružena sudska zaštita, a spor još uvijek traje.
4.8. Koristim ovu priliku kako bih skrenuo pozornost na probleme vezane uz vođenje socijalnog dijaloga između sindikata i poslodavaca radi sklapanja kolektivnih ugovora. Iako se ovaj problem ne tiče izravno prava radnika, on se itekako reflektira na položaj radnika u kompanijama (sklapanje kolektivnih ugovora ujedno znači i povećanje materijalnih prava radnika, a ako je socijalni dijalog između sindikata i poslodavaca razvijen, tada se i pojedinačni problemi radnika puno lakše i efikasnije rješavaju).
U protekloj godini bilo je poprilično izazovno sklapati kolektivne ugovore i ugovarati veća prava radnika, i to zbog pojave recesije uslijed poskupljenja, inflacije, rusko-ukrajinskog sukoba itd. Sindikat PPDIV pokrenuo je u 2022. godini čak pet postupaka mirenja zbog neuspjelih pregovora oko sklapanja kolektivnih ugovora. Od tih pet pokrenutih postupaka mirenja, dogovor je postignut bilo prije samog početka mirenja, bilo u postupku mirenja, dok je kod jednog poslodavca mirenje okončano kao neuspješno te su pokrenuti prvi koraci radi organiziranja štrajka, no nakon toga je i u toj kompaniji postignut dogovor.
Sindikat PPDIV, koji gotovo svakodnevno pregovara kod raznih poslodavaca radi poboljšanja materijalnih i ostalih uvjeta radnika, još uvijek se susreće s poslodavcima koji ne žele kolektivni ugovor ili koji ne žele ni na koji način rješavati probleme sa sindikatima.
Mišljenja smo kako bi i Vlada Republike Hrvatske i ostale institucije i/ili udruge trebale intenzivnije raditi na podizanju svijesti radi sklapanja kolektivnih ugovora i općenito radi poticanja kolektivnog pregovaranja, kako na razini pojedinih poslodavaca, tako i na granskoj razini, jer će na taj način radnici dobiti kvalitetnije uvjete rada.
- 5. Prijedlozi te zakonske i druge inicijative kao i prijedlozi za ocjenu ustavnosti
Sindikat PPDIV u 2022. godini je aktivno sudjelovao u postupku provođenja e- savjetovanja prilikom donošenja zakona i pravilnika iz područja djelovanja sindikata, kako samostalno, tako i putem Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kao udruge više razine čiji je član. Osobiti fokus rada pravne službe Sindikata PPDIV-a bio je na provedenim izmjenama i dopunama Zakona o radu, u sklopu radne skupine. Sindikat PPDIV imao je člana i u radnoj skupini povodom donošenja planiranog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirenju (sada je u proceduri donošenje novog Zakona o mirenju).
- Pritužbe Međunarodnoj organizaciji rada
U 2022. godini Sindikat PPDIV nije podnosio pritužbe MOR-u. Međutim, Sindikat PPDIV početkom 2022. godine inicirao je kolektivne pregovore s Hrvatskom udrugom poslodavaca s ciljem sklapanja granskog kolektivnog ugovora za poljoprivredu i prehrambenu industriju. No unatoč stalnim naporima da se uspostavi socijalni dijalog i krene s kolektivnim pregovorima, Hrvatska udruga poslodavaca nije odgovarala na inicijativu Sindikata PPDIV-a. Nakon što je pokrenut formalni postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje, u kojem postupku Hrvatska udruga poslodavaca odbija dostaviti Sindikatu PPDIV popis poslodavaca – članova Hrvatske udruge poslodavaca – udruge za poljoprivredu i prehrambenu industriju, Sindikat PPDIV je zatražio pomoć EFFAT-a (European Federation of Food, Agriculture and Tourism Trade Unions) čiji je član. EFFAT je prema HUP-u reagirao dopisom te su nakon toga napravljeni određeni manji pomaci u uspostavljanju socijalnog dijaloga.
- Pomoć i zaštita radnika temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Tijekom 2022. godine članovi Sindikata PPDIV nisu nam se obraćali radi eventualnog prijavljivanja nepravilnosti temeljem Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Aktivnosti u vezi ovog Zakona bile su usmjerene na savjetovanje članova radničkih vijeća i sindikalnih povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća u vezi donošenja pravilnika od strane poslodavaca, koje pravilnike su poslodavci bili dužni dostaviti po novom Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 46/2022).
Nadamo se kako će dostavljeni podaci biti od koristi u izradi izvješća, a radi eventualne daljnje suradnje u promicanju i zaštiti prava radnika stojimo na raspolaganju.
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Denis Paradiš
