U HRVATSKOJ se prosječno godišnje rodi 10.000 djece manje nego što ljudi umre, pa svake dvije godine nestane gotovo grad veličine Koprivnice, crna je to statistika na koju godinama upozoravaju demografi. Iz Vlade do kraja godine najavljuju novu nacionalnu obiteljsku politiku, a stručnjaci poručuju: Nužna nam je dugoročna demografska politika koju će podržati svi ključni čimbenici društva.
“U posljednjih 20 godina nijedna vlada nije vodila demografsku politiku, niti je ozbiljno shvatila važnost ovog velikog problema”, ističe demograf Anđelko Akrap.
Donosile su se razne strategije, no nijedna nije provedena, a sad je krajnje vrijeme da se to promijeni. Treba nam dugoročna demografske politike, a u kreiranju one gospodarske, prioritet moraju biti mladi koji sve više odlaze iz Hrvatske, istaknuo je Akrap.
“Moramo riješiti problem egzistencije, nedovoljnih kapaciteta jaslica i vrtića. Nezaposlenost mladih, nemogućnost rješavanja stambenog problema, niska primanja, pa se ne može riješiti niti stambeni kredit. Stambena opskrba se uklapa u socijalnu strategiju. Za mlade to nigdje ne smije biti prepuštenu tržištu. Rješavanje tih problema subvencionira država. To je ključno”.
“U opasnosti smo da Hrvatska postane pustopoljina”
Iako su negativni trendovi zabilježeni i za vrijeme njihove Vlade, potpredsjednik HDZ-a Drago Prgomet uvjerava: demografska obnova sada im je prioritet, za razliku od sadašnje garniture.
“Budemo li shvatili da je, ne pet do 12, nego 12 i pet kad govorimo o demografskoj obnovi, ne pomaknemo li se, u opasnosti smo da Hrvatska postane pustopoljina u kojoj će živjeti starci čekajući da ih posjete djeca koja žive u inozemstvu”.
Iz HDZ-a konkretno obećavaju da će, između ostalog, kada dođu na vlast u prvoj godini svog mandata, delimitirati rodiljske naknade, koje trenutačno u drugih šest mjeseci rodiljskog dopusta maksimalno iznose 2600 kuna. Da je krajnje vrijeme da se nešto konkretno poduzme upozoravaju već dulje vrijeme i iz stranke Hrast.
“Subvencioniranje kupnje prve nekretnine, povećanje poreznih olakšica na djecu, povećanje porodiljnih naknada, veća subvencija u cijeni vrtića ili subvencioniranje za čuvanje djece kod kuće. Prenatalni dodatak bi svakako trebao biti za treće i četvrto dijete bez nekakvog specijalnog cenzusa, odnosno, postavljeno da bude primamljivo ljudima”, ističe predsjednik koprivničko-križevačke podružnice Alan Vorkapić.
Potaknuti otvaranje vrtića i uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada
Vrlo je važno i potaknuti poslodavce na otvaranje internih vrtića, pogotovo u trgovačkim centrima, smatra demograf Akrap.
“Nema niti jednih jaslica ili vrtića, a toliko mladih ljudi radi po tim trgovačkim centrima, pa reći, reorganizacijom ćemo to učiniti. Što? Oni koji podižu djecu neće raditi subotom i nedjeljom, pa će se mijenjati. Dakle, to je sve moguće promijeniti”.
Svi se slažu i da je vrlo bitno uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada kako mladi s fakulteta ne bi završavali na burzi. Svjestan toga ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović nedavno je izjavio.
“Mi želimo poručiti da je obrazovanje i stipendiranje bez plana prošlost”, rekao je Jovanović.
Građanima treba pomoć
U pripremi je i nova nacionalna obiteljska politika. Sama ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić priznaje kako koliko god da je dobro napisana, jednostavnog rješenja demografskog problema, s kojim se bore i puno razvijenije europske zemlje, nema.
“To samo znači da je dijete, ustvari, stvar osobnog izbora. I vi ljude ne možete niti natjerati da imaju veći broj djece, niti ih možete pretjerano motivirati bilo kakvim novčanim naknadama. Možete im pomoći, da lakše dobivaju radno mjesto, da imaju servis za djecu, da lakše pomiruju taj obiteljski i privatni život. Možete im pomoći i olakšati”, naglasila je Opačić.
Sudeći prema anketi s đakovačkog područja, na kojem je u posljednjih desetak godina broj stanovnika pao za oko 5 tisuća, upravo ta pomoć građanima je i potrebna.
“Zašto se događa? Pa ljudi nemaju posla. Moja kćer ima gotovo 30 godina, nema posla, dečko je tek sad počeo raditi. Kako da ima djecu? Tko će ih uzdržavati? Ja koja isto tako ne radim, niti muž. To je razlog. Ima ljubavi, nema posla, nema novaca. Sve to jako puno košta. Više nema nikakve pomoći od države. Prije je to bilo puno više”, rekli su građani u razgovoru za Novi radio Đakovo.
Iako su nam očito nužne poticajnije mjere pronatalitetne politike, sve treba pratiti gospodarski razvoj bez kojeg nema rješenja egzistencijalnih problema mladih, a samim time, ni zaustavljanja negativnih demografskih trendova.
Izvor/Autor: http://www.index.hr/
