Sindikat PPDIV kao najveći granski sindikat u Republici Hrvatskoj u proizvodnoj i prehrambenoj industriji djeluje u velikom broju trgovačkih društava koja će direktno biti pogođena uvođenjem predloženih izmjena navedenog zakona.
Namjera Vlade da se uvedu nove trošarine na bezalkoholna pića vezano uz količinu šećera koju ista sadrže, vjerujemo protivno je interesu proizvodnje u Hrvatskoj, ali i hrvatskih građana i gospodarstva općenito.
Podržavamo brigu Vlade za zdravlje građana, ali uvođenje tzv. “poreza na šećer” i to kod samo jedne vrste proizvoda nije se pokazalo kao efikasna mjera u promjeni prehrambenih navika, dok se na taj način potiče prekogranična potrošnja te ugrožavaju domaća proizvodnja i radna mjesta na domaćem tržištu.
Hrvatski građani već sada u velikom broju prehrambene proizvode kupuju u susjednim zemljama, a rastom cijena bezalkoholnih napitaka to će biti još izraženije. Čak je i Danska, koja je među prvima bila uvela sličan porez na sokove, od njega odustala nakon što je značajno porasla prekogranična potrošnja.
Predviđa se da će porez na zašećerena osvježavajuća pića u Velikoj Britaniji dovesti do ukidanja više od 4 000 radnih mjesta u proizvodnji, maloprodaji i ugostiteljstvu. U Meksiku je “porez na šećer” doveo do gubitka više od 10 000 radnih mjesta u industriji i zatvaranja 30 000 malih trgovina.
Mišljenja smo da je Hrvatskoj u ovom trenutku prioritet održavanje radnih mjesta i gospodarske proizvodnje u odnosu na upitni dobitak za državni proračun. U konačnici, potencijalm gubitkom radnih mjesta koji bi za sobom povukao i smanjenje prihoda državnog proračuna s te osnove (porezi na dohodak i vezani nameti) deficit državnog proračuna bi bio značajniji nego što je sad. Pozitivnog učinka na zdravlje neće biti jer potrošači i na razvijenijim tržištima šećer nastavljaju konzumirati kroz druge proizvode koji nisu obuhvaćeni porezom ili se okreću jeftinijim, i manje kvalitetnim, uvoznim proizvodima.
Građane treba educirati i zajedno s cijelom prehrambenom industrijom raditi na širenju ponude zdravijih alternativa te tu vidimo mogućnost provođenja brige države o zdravlju građana.
Industrija bezalkoholnih pića uložila je znatna sredstva u istraživanje i izmjene u sastavima postojećih te razvoj novih proizvoda i već i na hrvatsko tržište uvodi proizvode s manje ili bez šećera. Odgovorna država takve radnje treba podržati umjesto da nameće nove poreze i troškove.
Važno je znati i da će poskupljenje najviše pogoditi one koji imaju najniže prihode, jer takva skupina građana veći dio svojih prihoda troši za hranu i njima svako poskupljenje najteže pada. I to je još jedan razlog zašto kao sindikat smatramo spornima i štetnima predložene izmjene navedenog zakona.
Svaka proizvodnja Hrvatskoj je iznimno važna i zato ju treba čuvati, a ne dodatno otežavati poslovanje proizvodnih tvrtki. Posebice to ne treba činiti već dokazano neuspješnim i štetnim mjerama.
Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske da se problemu prekomjerne debljine građana pristupi promišljenije, sveobuhvatnije i primarno kroz edukacije i informiranje potrošača. I to zajednički s industrijom, a ne protiv nje. (stoji u dopisu upućenom Ministarstvu financija i Ministarstvu zdravstva).
