Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN br. 76/12), pučka pravobraniteljica je opunomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda, a sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08 i 112/12) obavlja i poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije. Tako u okviru svoga rada, između ostalog, prikuplja i analizira podatke o stanju zaštite prava i sloboda, kao i o slučajevima i pojavama diskriminacije o kojima izvještava Hrvatski sabor. Prilikom pripreme Izvješća, Ured se oslanja na pritužbe građana, odgovore i izvješća državnih tijela i nevladinih udruga, relevantna istraživanja, informacije iz medija i drugo.
Slijedom prethodno navedenoga, u nastavku iznosimo iskustva i zapažanja Sindikata PPDIV-a u 2020. godini.
Kao sindikat koji okuplja oko 16500 članova zaposlenih u djelatnostima poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije te vodoprivrede Hrvatske (dalje u tekstu: Sindikat PPDIV) te štiti i promiče njihova prava kod poslodavaca, i dalje uočavamo učestala kršenja prava i sloboda iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom. U nastavku navodimo samo neke i to najučestalije probleme s kojima se radnici te članovi Sindikata PPDIV-a susreću. Preglednosti radi, a prateći Vaš dopis, traženi podaci dostavljaju se razrađeni na sljedeći način:
- Diskriminacija u području radnog odnosa
- Obraćanja radnika povodom primjene Pravilnika o porezu na dohodak
- Zlouporaba instituta rada na određeno vrijeme
- Ostali problemi članova sindikata vezani uz radnopravni status s posebnim osvrtom na probleme u okolnostima pandemije uzrokovane virusom COVID-19
- Prijedlozi te zakonske i druge inicijative
- Provedene edukacije sindikalnih povjerenika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava u području rada i zapošljavanja
- Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
- Diskriminacija u području radnog odnosa
Vezano za diskriminaciju radnika po različitim osnovama, primarno bismo i ovaj put istaknuli da je i dalje intenzivna diskriminacija na radnome mjestu vezana za članstvo u sindikatu.
Naime, poslodavci često s radnicima koji su učlanjeni u sindikat postupaju šikanozno u odnosu na druge radnike koji nisu članovi sindikata. Štoviše, nerijetko se u praksi susrećemo sa situacijama gdje su upravo sindikalni povjerenici koji štite i promiču interese članstva kod određenih poslodavaca ti koji su prvi izloženi diskriminatornom postupanju u radnom odnosu.
Eklatantan primjer ovakvog postupanja u 2020. godini dogodio se jednoj sindikalnoj povjerenici našeg sindikata zaposlenoj u trgovačkom društvu koje se bavi proizvodnjom prehrambenih proizvoda u okolnostima otkazivanja ugovora o radu većem broju radnika, a kasnije i kod korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta. Tom prilikom nije proveden propisani postupak savjetovanja s radničkim vijećem koje djeluje kod tog poslodavca, a sindikalna povjerenica i predsjednica radničkog vijeća je sustavno zastrašivana, diskriminirana u odnosu na ostale radnike prilikom povećanja plaće, upućivane su joj teške uvrede i sustavno se vrijeđalo njezino dostojanstvo. Sindikat je u nekoliko navrata s poslodavcem mirnim putem i socijalnim dijalogom pokušao prekinuti ovakvo postupanje poslodavca, ali bezuspješno, što je dovelo do podnošenja zahtjev za zaštitu dostojanstva pred poslodavcem, a kasnije i tužbom. Postupak je i dalje u tijeku.
Nadalje, što se tiče daljnjih primjera diskriminacije temeljem članstva u sindikatu, istaknut ćemo slučaj koji se dogodio kod jednog poslodavca kod kojeg djeluju, uz radničko vijeće, dva sindikata (od kojih je jedan i naš sindikat). Poslodavac je drugom sindikatu donirao određena novčana sredstva povodom božićnih blagdana kako bi taj sindikat svojim članovima mogao isplatiti prigodne sindikalne pomoći povodom božićnih blagdana, čime se izvršila izravna diskriminacija u odnosu na naš sindikat, odnosno članovi jednog sindikata su stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na članove našeg sindikata.
Sindikat PPDIV je, po saznanju za navedeno, odmah zatražio sastanak s poslodavcem te mu skrenuo pozornost na protivnost ovakvog postupanja Zakonu o suzbijanju diskriminacije i konvencijama Međunarodne organizacije rada. Nakon održanog sastanka i promptne reakcije, poslodavac je isti iznos donacije doznačio i u korist našeg sindikata, tako da je prestala potreba obraćanja nadležnim tijelima radi rješavanja ovog problema.
- Obraćanja radnika povodom primjene Pravilnika o porezu na dohodak
Sindikat PPDIV je u prošlogodišnjem dopisu detaljno upoznao Naslov o svojim nastojanjima da osigura ujednačenu primjenu kriterija isplaćivanja nagrada za radni rezultat svim radnicima, no stav je Ministarstva financija da poslodavac nema nikakva ograničenja glede odabira radnika kojem će isplatiti novčane nagrade, a eventualno diskriminacijsko postupanje bi se moralo ispitati u svakom konkretnom slučaju.
U 2020. godini Sindikat PPDIV je kroz kolektivne pregovore i sklapanje kolektivnih ugovora s poslodavcima ugovarao isplatu nagrada za radni rezultat, stalni mjesečni dodatak – naknadu za podmirivanje troškova prehrane, kao i druga neoporeziva davanja, nastojeći pritom da se isplata osigura svim radnicima jednako.
Međutim, u praksi se obično nagrade za radni rezultat ne isplaćuju radnicima koji su bili na bolovanju ili odsutni s rada zbog nekog drugog razloga. Isto tako, Sindikat PPDIV intenzivno radi na tome da se sva prava iz kolektivnih ugovora, pa tako i regresi, božićnice, nagrade za radni rezultat i ostali neoporezivi primici koje radnicima isplaćuje poslodavac isplaćuju radnicima na svim radnim mjestima, pa tako i tzv. „menadžerima“. U tom smislu susrećemo se s negativnom praksom da poslodavci sklapaju s radnicima na nekim rukovodećim pozicijama tzv. „menadžerski ugovor“ te da takve radnike isključuju iz isplate ovih davanja, što nije zakonito niti u skladu sa sudskom praksom, s obzirom da su isti radnici bez upravljačkih ovlasti koji obavljaju rukovodeće poslove za prosječne mjesečne plaće.
Također primjećujemo da su poslodavci kroz proteklu godinu iskoristili proširenje kruga neoporezivih davanja ne na način da povećaju radnicima njihov neto prihod u vezi s radom, već su smanjivali bruto plaću radnika i dotadašnje bruto stalne dodatke na plaći pretvarali u neto neoporezivi stalni mjesečni dodatak – naknadu za podmirivanje troškova prehrane. Posljedica ovakvog postupka je smanjivanje bruto plaće radnika, što se pak odražava na kreditnu sposobnost radnika, na visinu buduće mirovine, naknadu plaće i ostalo.
- Zlouporaba instituta rada na određeno vrijeme
Jedan od najučestalijih prekarnih oblika rada kod poslodavaca koji posluju u Republici Hrvatskoj je ugovor o radu na određeno vrijeme, a njegovim se sklapanjem ujedno i najčešće krši Zakon o radu. Naime, velik broj poslodavaca u kojem naš sindikat ima članove s radnicima sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme mimo razloga propisanih Zakonom o radu, dakle kada se radi o zapošljavanju na radnim mjestima na kojima je uvijek postojala stalna potreba za radnom snagom.
Osim što radnici sklapaju ugovore o radu na određeno vrijeme i kada za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti, takve ugovore sklapaju na dva, tri ili šest mjeseci najčešće, uz konstantno produljivanje do maksimalno zakonom dopuštenog roka, a nakon toga ih poslodavci odjave s mirovinskog osiguranja na neko vrijeme te ponovno zaposle na istom radnom mjestu, i to ponovno temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme.
Jedan od načina kojim Sindikat PPDIV pokušava ublažiti ovaj problem (a da nije vođenje sudskog postupka na koji se radnici gotovo i ne odlučuju zbog straha od gubitka radnog mjesta dok traje spor kojim se utvrđuje da je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme) je propisivanje u kolektivnim ugovorima odredbe o maksimalnom broju ugovora o radu na određeno vrijeme koje s radnikom može sklopiti poslodavac ili smanjivanje razdoblja takvog oblika rada na kraće od onog utvrđenom Zakonom o radu. Sindikat PPDIV će u narednom periodu pratiti primjenu takvih odredbi i njihov rezultat.
- Ostali problemi članova sindikata vezani uz radnopravni status s posebnim osvrtom na probleme u okolnostima pandemije uzorkovane virusom COVID-19
4.1. U 2020. godini i dalje su intenzivni problemi s kojima se radnici susreću nedostavljanje rasporeda radnog vremena u rokovima određenim Zakonom o radu. Naime, radnici saznaju za raspored radnog vremena za idući dan tek po završetku smjene toga dana. Članovi ukazuju i na situacije kada dođu na posao, ali ih nadređeni tek po dolasku na posao informira da se mogu vratiti kući jer je poslodavac zbog vlastitih organizacijskih propusta morao nezakonito promijeniti već ranije doneseni raspored radnog vremena.
4.2. Radnici rade dulje od zakonom dozvoljenog broja prekovremenih sati i to u okolnostima koje ne udovoljavaju strogim zakonskim kriterijima iznimnosti primjene prekovremenog rada. Poslodavci ponekad niti ne isplaćuju naknadu za prekovremeni rad, a radniku se eventualno osigura slobodni dan (bez pisanog pristanka radnika na navedeno), dok kod nekih poslodavaca niti to.
Dodatno napominjem kako gotovo nitko od poslodavaca ne uručuje radniku pisani nalog za prekovremeni rad, niti pismeno potvrđuje usmeni nalog za obavljanje prekovremenog rada, što ima za posljedicu teže dokazivanje prekovremenog rada u sudskim postupcima radi isplate dodatka na plaću.
Vezano za prekovremeni rad potrebno je napomenuti da određeni poslodavci s radnicima sklapaju tzv. „menadžerske ugovore“ gdje s radnikom ugovaraju bruto plaću te tim radnicima, koji su u pravilu rukovodeće osoblje, ne isplaćuju dodatak za prekovremeni rad (objašnjenje je poslodavaca da je plaća za prekovremeni rad već „uračunata“ u bruto plaću), a što je svakako protivno odredbi čl. 94. Zakona o radu.
4.3. Idući problem kojeg uočavamo, a povezan je s radnim vremenom, je i dalje ne vođenje ili pak neuredno vođenje evidencije radnog vremena (primjerice dvostruko vođenje evidencije). S tim u vezi, naši članovi su se susretali sa situacijama kada poslodavac u jednom tjednu nema dovoljno posla za puno radno vrijeme radnika (ugovorenih 40 sati tjedno), pa radniku u evidenciju zabilježi da je taj tjedan radio „u minusu“ (npr. samo 33 sata), dok ga za preostalo vrijeme do punih 40 sati tjedno „zaduži“ za nadoknadu u idućem periodu pri čemu bi takav radnik naredni tjedan radio 48 sati raspoređeno na način kako bi poslodavcu odgovaralo tada. Dakle, službeno bi bilo evidentirano puno radno vrijeme koje nije nejednako raspoređeno, a u praksi bi radno vrijeme bilo nejednako raspoređeno i to ne sukladno institutima nejednakog rasporeda radnog vremena ili preraspodijele radnog vremena i samo sa ciljem izbijegavanja isplate naknade plaće na teret poslodavca zbog prekida rada do kojeg je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
4.4. Nadalje, a vezano za korištenje godišnjeg odmora, u praksi se zanemaruje odredba Zakona o radu prema kojoj poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja dakle bez uzimanja u obzir mogućnosti za odmor koje su raspoložive radnicima.
4.5. Potrebno je istaknuti da smo se i u protekloj godini susretali s problemom vođenja korektnog socijalnog dijaloga zbog nezainteresiranosti poslodavaca, osobito prilikom vođenja kolektivnih pregovora, a koji bi problem zbog opširnosti i slojevitosti trebao biti u fokusu rješavanja svih strana koje sudjeluju u socijalnom dijalogu. Sindikat je tada pokretao postupke mirenja te na taj način osigurao nastavak vođenja kolektivnih pregovora. U 2020. godini Sindikat PPDIV pokrenuo je i sudjelovao u sveukupno tri postupaka mirenja radi sklapanja kolektivnog ugovora.
4.6. U 2020. godini je kod manjeg broja poslodavaca zabilježeno kašnjenje u isplati plaće, međutim je Sindikat PPDIV pokrenuo i vodio dva postupka mirenja radi neisplate plaće radnicima u zakonom određenom roku.
4.7. Veliki broj problema iz radnog odnosa u 2020. godini svakako je bio uzrokovan novim načinom rada u okolnostima pandemije uzrokovane virusom COVID-19.
4.7.1. Naime, na početku prvog vala pandemije (proljeće 2020. godine) neki poslodavci kod kojih je došlo do prekida rada radnicima su uručivali rješenja o godišnjem odmoru (bez poštivanja procedure određene Zakonom o radu) umjesto određivanja plaćenog dopusta. Tako su teret rizika u poslovanju u okolnostima za koje radnik nije odgovoran prebacili na radnika.
4.7.2. Nadalje, tamo gdje je to moguće, radnicima je jednostranom odlukom poslodavca određen rad od kuće, bez izmjene ugovora o radu u dijelu koji se odnosi na mjesto rada. Ova činjenica i nije sama po sebi toliko problematična koliko je problematično to da su poslodavci tada, jednostrano, bez izmjene kolektivnog ugovora ili drugog primjenjivog pravnog izvora, uskraćivali radnicima pravo na naknadu troškova prijevoza, iako su isti ostvarivali pravo na to. Također su neki poslodavci u okolnostima rada od kuće prestali isplaćivati radnicima naknadu za topli obrok. Gotovo niti jedan poslodavac nije radnicima nadoknadio troškove koje radnik ima radi rada od kuće i korištenja privatnih resursa za rad.
4.7.3. Određene probleme smo uočili i prilikom prikupljanja podataka o radnicima za vrijeme mjerenja tjelesne temperature, osobito kod uvođenja termalnih kamera za mjerenje tjelesne temperature. Sindikat je poslodavcima tom prilikom ukazivao na nepravilnosti u obradi podataka radnika, i to u pravilu kroz postupak savjetovanja s radničkim vijećem.
4.7.4. Nadalje, vezano za odvijanje poslovanja u jeku pandemije, uočili smo nepravilnosti u vezi privremene nesposobnosti za rad zbog zaraze koronavirusom (izolacija), odnosno zbog potrebe samoizolacije ako je radnik bio kontakt zaraženog. Naime, radnici su nam se obraćali s informacijom da je istima utvrđena zaraza koronavirusom, međutim bi im liječnici davali doznake zbog privremene nesposobnosti za rad radi neke druge bolesti (u potonjem slučaju naknadu plaće za prva 42 dana bolovanja snosi poslodavac, a povrh toga je visina naknade plaće u pravilu (ako nekim pravnim izvorom nije uređeno povoljnije) 70% od osnovice za naknadu plaće, dok kod bolovanja radi zaraze koronavirusom naknada plaće radnika tereti HZZO i iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće). Rezultat toga je da se teret bolovanja radnika prenio na poslodavca, a na štetu radnika.
4.7.5. Velike nepravilnosti uočili smo i kod korištenja potpora za očuvanje radnih mjesta koje je provodio Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje HZZ). Naime, u prvom valu pandemije, kada je počela primjena ovih mjera, uvjet za njihovo korištenje od strane poslodavaca bio je da se radnicima ne smiju otpuštati uručivati otkazi ugovora o radu. Međutim, u jednom trgovačkom društvu netom prije početka pandemije proglašen je kolektivni višak radnika i uručeni su otkazi ugovora o radu za 58 radnika. Samo nekoliko tjedana nakon toga taj isti poslodavac je aplicirao za potpore za očuvanje radnih mjesta za radnike kojima je otkazan ugovor o radu i kojima su trebale biti isplaćene otpremnine. Na ove nepravilnosti Sindikat PPDIV upozorio je u HZZ i resorno ministarstvo te je nakon provedenog nadzora utvrđeno nezakonito postupanje poslodavca i istom je naloženo vraćanje zaprimljenih sredstava za očuvanje radnih mjesta.
4.7.6. Nadalje, u kasnijoj fazi pandemije, nakon što je stupila na snagu mjera potpora za skraćivanje radnog vremena koja je uvjetovana dostavljanjem rasporeda radnog vremena od strane poslodavca, kao i potpisivanjem sporazuma s radničkim vijećem odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća, poslodavci su aplicirali su navedene potpore bez jasne razrade tjednog rasporeda radnog vremena za svakog pojedinog radnika i evidenciju o radnom vremenu. Sindikat je ukazivao na ove nepravilnosti preko svojih članova u radničkim vijećima te ukazivao na potrebu jasnog uređivanja rada u nepunom radnom vremenu.
- Prijedlozi te zakonske i druge inicijative
Sindikat PPDIV u 2020. godini je aktivno sudjelovao u postupku provođenja e- savjetovanja prilikom donošenja raznih zakona i pravilnika iz područja djelovanja sindikata. Za istaknuti je da je, prilikom provođenja e-savjetovanja radi donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (koji je objavljen u Narodnim novinama 131/20 i stupio na snagu 28. studenog 2020. godine), Sindikat PPDIV predložio da se od ovrhe izuzmu i sindikalne pomoći koje sindikati isplaćuju svojim članovima, a koji prijedlog je u usvojen i uvršten u doneseni zakon.
Od važnijih inicijativa u kojima je Sindikat PPDIV sudjelovao spomenuli bismo i naše napore u kreiranju reforme Zajedničke poljoprivredene politike pred Europskim parlamentom. Sindikat PPDIV uputio je dopis svim zastupnicima Republike Hrvatske u Europskom parlamentu s ciljem da daju potporu radnicima u sektoru poljoprivrede, kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europi. Zahtjevali smo zajedno sa EFFAT-om da se u isplate u okviru Zajedničke poljoprivredne politike uključe socijalni uvjeti poput ukidanja subvencija za poslodavce koji ne poštuju prava radnika i ne poštuju primjenjive radne uvjete koji proizlaze iz relevantnih kolektivnih ugovora, kao i propisa Europske unije te nacionalnog socijalnog i radnog prava i konvencija MOR-a. Također je zatraženo da se pruži obavezno osiguravanje programa obrazovanja i osposobljavanja za poljoprivredne radnike, zatim da se prilikom isplate poljoprivrednicima moraju uzeti u obzir razina i kvaliteta zaposlenosti koja postoji na svakom poljoprivrednom gospodarstvu. Također je zatraženo da se u novo predloženom ograničavanju izravnih plaćanja u kalkulaciju moraju uzimati svarni troškovi plaća i doprinosa za socijalno osiguranje te da se kod plaćanja poljoprivrednicima koje predlaže Europska komisija uzima u obzir ukupan broj zaposlenih radnika na svakom poljoprivrednom gospodarstvu,ukupan broj radnih sati i ukupan zbroj plaća i uplaćenih doprinosa, jer izračun na temelju raspoloživih hektara nije dovoljan. S navedenim zahtjevima Sindikat PPDIV obratio se Ministarstvu poljoprivrede
U konačnici je ova inicijativa rezultirala time da je usvojena klauzula o socijalnoj uvjetovanosti za izravna plaćanja u okviru Zajedniče poljoprivredne politike.
- Provedene edukacije sindikalnih povjerenika o primjeni hrvatskog i europskog antidiskriminacijskog prava u području rada i zapošljavanja
Iako Sindikat PPDIV svake kalendarske godine najmanje dva puta organizira edukacije svojih sindikalnih povjerenika iz raznih područja, a najčešće su teme iz radnog prava, ekonomije, poreznog sustava, komunikacije i slično, ove godine Sindikat PPDIV nije mogao organizirati niti jedan seminar zbog zabrane okupljanja i odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite koje su donesenu u svrhu suzbijanja širenja zaraze uzorkovane koronavirusom.
- Primjena Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Tijekom 2020. godine naš sindikat nije imao prijave o kršenju odredbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, no određeni su poslodavci i u 2020. godini donosili pravilnike na temelju tog zakona, pa su članovi sindikati u funkciji članova radničkog vijeća sudjelovali u donošenju istih.
Nadamo se kako će dostavljeni podaci biti od koristi u izradi izvješća, a radi eventualne daljnje suradnje u promicanju i zaštiti prava radnika stojimo na raspolaganju, stoji u Izvješću koji je potpisao predsjednik Sindikata PPDIV-a, Denis Paradiš.
