Dinamične promjene u svijetu rada, u Europskoj uniji i Hrvatskoj, dovele su do novih vrsta fleksibilnih poslova (privremeni rad) i novih vrsta poslovnih veza, kao što su rad na daljinu (rad od kuće), privremeni poslovi ili rad nezavisnih profesionalaca (iPro), masovna podrška, rad u ekonomiji dijeljenja i na digitalnim platformama. U porastu su nestandardne, osobito honorarne vrste poslova nezavisnih profesionalaca.
Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, a povezano s time i mišićno-koštani poremećaji. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu, kao i neodgovarajući radni uvjeti.
Rad od kuće često je povezan s neodgovarajućim ergonomskim uređenjem radnog mjesta u kućnom okruženju, a time i većim rizikom od razvoja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. Radna mjesta trebaju biti dizajnirana tako da budu što ergonomičnija, odnosno radno okruženje (radno mjesto i oprema) treba biti prilagođeno vještinama i karakteristikama radnika.
Disciplina koja proučava suodnos radnika i radnog mjesta naziva se ergonomija, te primjenjuje znanstvene spoznaje iz područja antropologije, biomehanike, anatomije, fiziologije, psihologije i dizajna za oblikovanje sredstava za rad, radne okoline i organizaciju radnog procesa. U fokusu ergonomije su uvjeti u radnoj okolini (temperatura, buka, vibracije, osvjetljenje, prozračenost radnog prostora), oblikovanje radnih i zaštitnih sredstava, položaj tijela pri radu (dugotrajno sjedenje, stajanje, neudoban položaj tijela pri radu i slično), te organizacija rada i radni pokreti koji se izvode (kontinuirano ponavljanje istih pokreta, prostorna i vremenska organizacija rada).
Cilj je preventivnim djelovanjem ostvariti smanjivanje rizika od ozljeda i profesionalnih bolesti te doprinijeti sigurnosti i radnoj učinkovitosti. Ergonomsko radno mjesto i primjerena organizacija rada trebaju optimalno podržavati profesionalne aktivnosti i smanjiti stres povezan s radom. Organizacija radnih procesa također igra važnu ulogu. Zato ergonomija ima ključnu ulogu u stvaranju sigurnih i zdravih radnih uvjeta u području rada.
Rad od kuće može donijeti mnoge prednosti, kao što su veća ušteda vremena ili manje stresa zbog prijevoza na posao, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, povećana produktivnost i bolja koncentracija.
Međutim, dugotrajno sjedenje u kombinaciji s lošom ergonomijom kućnog ureda i nedostatkom društvenog kontakta sa suradnicima, može utjecati na zdravlje radnika i pridonijeti razvoju ili pogoršanju mišićno-koštanih poremećaja.
Rad s računalom, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda se čini sigurnim, s obzirom da je mala vjerojatnost izravnog ozljeđivanja, no pokazalo se da može izazvati različite probleme i zdravstvene poteškoće. Najčešći problemi koji se javljaju kod osoba koje puno vremena provode za računalom su: bolovi u leđima (uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim držanjem tijela); ukočenost vrata, uzrokovana neprilagođenim položajem zaslona (kad je zaslon postavljen previsoko ili prenisko, ili ako je smješten tako da glavu moramo okrenuti lijevo ili desno prilikom gledanja zaslona); problemi s vidom, uzrokovani prekomjernim naprezanjem očiju i neprilagođenim zaslonom; glavobolja, uzrokovana dugotrajnim gledanjem u zaslon i nepravilnim položajem vrata; bol u dlanovima i zapešću zbog ponavljanja istih pokreta pri predugom radu s mišem i tipkovnicom, prilikom čega se koriste isti mišići, živci i tetive (npr. sindrom karpalnog tunela).
Zabrinjavajuće je da se navedeni problemi pojavljuju sve češće i u ranoj životnoj dobi, što upućuje na potrebu osvješćivanja i poduzimanje odgovarajućih mjera prevencije i edukacije već od predškolske dobi nadalje. Roditelji i odrasle osobe mogu svojim primjerom poticati primjenu mjera ergonomije, sigurnosti i zaštite zdravlja prilikom rada sa računalima, tabletima, mobilnim uređajima. U suprotnome, za očekivati je dugotrajne zdravstvene teškoće i moguće skraćivanje radnog vijeka budućih generacija radne populacije, što će se nepovoljno odraziti na stanje tržišta rada, održivost zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom na računalu obično utječu na lumbalnu kralježnicu, vrat, ramena, ruke, dlanove i zapešća. Na njihovo formiranje utječe više čimbenika istovremeno, a to su ergonomski, organizacijski, okolišni i psihosocijalni čimbenici.
Poslodavci su obvezni u okviru Zakonom o zaštiti na radu utvrđenih općih načela prevencije, između ostalog, vršiti prilagođavanje rada radnicima u vezi s tehničkim napretkom, oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te načinom rada i radnim postupcima.
Provodeći procjenu rizika na konkretnim mjestima rada, poslodavci imaju obvezu ali i neposredni interes omogućiti radnicima ergonomska i praktična rješenja te spriječiti i smanjiti rizik ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom. Potrebno je koristiti vrlo širok izbor ergonomske opreme, čime se uz sigurnost postiže i veća produktivnost u radu.
U aktualno vrijeme postavlja se pitanje kako se upravlja ljudskim resursima u našim tvrtkama i kako taj proces unaprijediti, imajući u vidu ključni cilj – dobrobit na radu.
Odgovorno upravljanje ljudskim resursima: pribavljanje i selekcija osoblja, obuka, praćenje radne uspješnosti, mogućnosti napredovanja, sustav nagrađivanja, kvalitetni međuljudski odnosi, primjereni uvjeti rada, skrb o sigurnosti i zdravlju na radu radnika, lojalnost te stvaranje odgovarajuće organizacijske klime i kulture, obilježja su uspješnih organizacija.
Upravljanje ljudskim resursima pretpostavlja niz međusobno povezanih aktivnosti i zadataka upravljanja usmjerenih na osiguranje odgovarajućeg broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, vještina, interesa, motivacije te oblika ponašanja potrebnih za ostvarivanje razvojnih i strateških ciljeva organizacije.
Tvrtke čine ljudi, a da bi one bile uspješne, potrebno je privući i osigurati kvalitetne ljude, motivirati ih, omogućiti im cjeloživotno učenje i razvoj, uvjetima rada i odnosom prema ljudima potvrditi svoju društvenu odgovornost, težiti statusu poželjnog poslodavca i na takav način ostvariti organizacijske ciljeve tvrtke.
Važno je osigurati uključenost radnika u sve bitne procese poslovanja tvrtke, kako ne bi bili objekti već subjekti ostvarivanja poslovnih planova i zadovoljavanja svojih interesa na radu. Uspjeh poduzeća ponajprije je uspjeh zaposlenika: njihovih vještina, talenata, predanosti i napornog rada. Ulaganje u njihovo osposobljavanje, razvijanje njihovih karijera i skrb o njihovom zdravlju i sigurnosti na radu, dio su istog ulaganja.
Poštivanje dostojanstva i dobrobiti radnika, povećavaju zadovoljstvo radnika poslom, njihovu predanost te se time učinkovito doprinosi produktivnosti i konkurentnosti. Radne sredine u kojima se odgovorno skrbi o očuvanju radne sposobnosti radnika, imaju nižu razinu rizika na radu te niže stope nesreća, ozljeda na radu i izostanaka s rada zbog bolovanja te uspješnije poslovne rezultate.
Zajednička svakodnevna suradnja nadležnih zaposlenika za upravljanje ljudskim resursima i zaduženih osoba za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, ključni su preduvjet uspješnosti.
Ugrađivanje sigurnosti i zdravlja na radu u sustave upravljanja tvrtkom, te cjelovito sagledavanje radnih uvjeta u procjeni rizika, doveli su do suvremenog shvaćanja sigurnosti i zdravlja na radu. Zato je potrebno i dalje primjenjivati praktične koncepte za tehničku sigurnost i preventivne mjere u radnom okruženju, te osigurati uvjete za moderno upravljanje ljudskim resursima i zaštitom na radu.
Vitomir Begović
