Hrvatski Sabor je 16. prosinca 2022. donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (dalje u tekstu: Zakon).
Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023., osim članka o obvezi dostave svih kolektivnih ugovora ministarstvu nadležnom za rad, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2023., te članaka o radu putem digitalnih radnih platformi koji će stupiti na snagu1. siječnja 2024.
Svrha ovih izmjena je bila potreba usklađenja s europskim direktivama (Direktiva EU 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u EU i Direktiva EU 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi) te potreba detaljnijeg uređenja pojedinih pitanja iz radnog odnosa, koja su se ukazala prijeko potrebnim, a koje je Vlada RH kao ciljeve postavila Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Najznačajnije zakonske promjene se odnose na redefiniranje odredbi o ugovoru o radu na određeno vrijeme s ciljem ograničavanja i smanjivanja rada na određeno vrijeme (propisivanjem ograničenja od najduže tri godine trajanja takvih ugovora, uz određene iznimke, te trajanja uzastopno sklopljenih ugovora), preciznije uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada (uz uvođenje obveze za poslodavca da radniku, pod određenim uvjetima, naknadi troškove rada na izdvojenom radnom mjestu), rada na daljinu, sezonskog rada, proširenje mogućnosti dodatnog rada (bez suglasnosti matičnog poslodavca i uz veći broj sati takvog rada), uređenje rada putem internetskih platformi, preciznije uređenje pojma plaće i naknade plaće, revidiranje odredbi o otpremnini i otkaznom roku, te isključivanje prava na otpremninu i otkazni rok radnicima koji navrše 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Osobito važna zakonska promjena, osim one koja se odnosi na dodatno ograničavanje rada na određeno vrijeme, te na propisivanje minimalnog povećanja plaće za rad nedjeljom (50%), odnosi se i na mogućnost koju su dobili sindikati koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru da za članove sindikata ugovore veći opseg materijalnih prava koja nisu propisana Zakonom o radu kao što su: jubilarna nagrada, božićnica, regres, otpremnina zbog odlaska u mirovinu, a koja se na godišnjoj razini mogu ugovoriti najviše do visine dvostrukog iznosa prosječne godišnje sindikalne članarine sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru.
Ostaje za vidjeti kako će se ove zakonske izmjene primjenjivati u praksi, da li će one unaprijediti uvjete rada radnika, te da li će nadležno Ministarstvo, kako je i najavljeno, ponovo krenuti u proces izrade sasvim novog teksta Zakona o radu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu možete u cijelosti pogledati na:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (nn.hr)
