OSIJEK – Devedeset posto tvrtki pokrenule su predstečajne nagodbe ili je već u tom procesu, kaže Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a, i dodaje da smatra da je predstečaj samo privremeno, a ne trajno rješenje.
Orešković nadalje ističe da drži da je tu najveći problem jer se te tvrtke nisu prilagodile uvjetima na tržištu, posebice onima koji će nastati s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
– Većina tvrtki koja je ušla u predstečajne procese nema novca za ulaganje u nove tehnologije i povećanje konkurentnosti. Primjerice, ako se jedna poljoprivredna tvrtka, a takovih primjera ima više, nakon što provede proces predstečajne nagodbe temeljito ne restrukturira, nabavi novu tehnologiju za povećanje konkurentnosti, odnosno ne stvori uvjete za rast, neće moći opstati kada uđemo u Europsku uniju – kaže Orešković.
Frano Kopić, teritorijalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), još je skeptičniji prema uspješnosti predstečajnih nagodbi, koje su postale vrlo popularne.
-Osobno smatram da će samo pet posto tvrtki koje su ušle u procese predstečajnih nagodbi s ulaskom Hrvatske u EU opstati. Naime, najveći je problem što većina poduzeća koja su ušla ili ulaze u predstečajne nagodbe čini to sama bez strateških partnera koji imaju svjež kapital kojim se može pokrenuti razvoj. Valja reći da je također problem što danas jako malo ima onih koji imaju svjež novac i žele ulaziti kao strateški partneri u te posrnule tvrtke – kaže Kopić i dodaje da je jako malo svijetlih primjera, onih koji iz procesa predstečajne nagodbe mogu očekivati uspjeh. Jedna od takvih tvrtki je, kako navodi Kopić, vinkovačka Spačva, koja je dobila kvalitetntog strateškog partnera, koji je unio 50 milijuna kuna svježeg novca u tu tvrtku a ušao je i u njezinu vlasničku strukturu.
– U predstečajnoj nagodbi bitno je da se promijeni vodstvo, jer je teško očekivati da tvrtku može izvući iz problema onaj tko ju je i doveo u takvo stanje – kaže Kopić. Ipak smatra da predstečaj ipak ima i svoje prednosti. “Jer, za razliku od klasičnog stečaja, znatno se skraćuje razdoblje u kojem treba biti poznata sudbina tvrtke”, kaže Kopić.
S takvim razmišljanjima slaže se i Perica Mitrović, osječki stečajni upravitelj. – Na izvjestan način ovako se amnestiraju uprave koje su tvrtke dovele do ovakve situacije – kaže Mitrović, jedan od osječkih stečajnih upravitelja, poznatiji široj javnosti. No on u jednom dijelu, iako ni on ne pobija “malu prolaznost” predstečajeva, naklono gleda na njih, kao na još jednu priliku da se u sljedećih šest mjeseci, pa i godinu dana, vidi može li tvrtka ipak opstati.
– To je ujedno i fer prema radnicima, koji bi inače u valu pokretanja stečajeva masovno završili na Zavodu za zapošljavanje – navodi Mitrović.
Orešković: Bolji je klasični stečaj
Šimo Orešković pak navodi da je od predstečaja, koji se kao termin u posljednje vrijeme uvriježio kao vrlo popularan, ipak bolji klasični stečaj. – Naime, smatram da je trebalo samo promijeniti dio zakona o stečaju kako bi se on ubrzao da posrnula tvrtka što prije nađe novog vlasnika koji bi ju preuzeo s čistom bilancom i da što prije uloži svježi novac u razvoj – kaže Orešković i dodaje kako se boji da će predstečaj samo produžiti agoniju u većini tvrtki.
NEDOSTAJAT ĆE SUDACA
Posve je jasno da će većina tvrtki ipak završiti u stečajnom postupku, pa Mitrović opravdano, uz brigu, upozorava da neće biti dovoljno stečajnih upravitelja, ali i ni sudaca na trgovačkim sudovima, koji će moći operativno osigurati kvalitetno vođenje stečajnih postupaka.
Različiti podaci
Prema posljednjim službenim podacima Financijske agencije (Fine) do kraja travnja zaprimljen je 3.951 zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe. Ti su dužnici prijavili obveze u iznosu od 36,7 milijardi kuna, a ukupno zapošljavaju 30.811 osoba. Prema pak neslužbenim podacima koje ima Sindikat PPDIV, navodno da se taj broj tvrtki popeo već na oko 6.000.
Izvor /Autor: Zdenka RUPČIĆ/Dario KUŠTRO http://www.glas-slavonije.hr/
