Preuzeto sa Danica.hr
Objavljeno, 05. svibnja 2025. Vijesti
Čini se kako su teška vremena iza Fortenove, barem ako je suditi po poslovanju njezinih najvažnijih kompanija u Hrvatskoj.
Daleko od toga da se najveći poslovni sustav u regiji i dalje neće suočavati s izazovima vezanim, prije svega, uz restrukturiranje golemog duga. No, izgleda da su najteži izazovi i prijetnja rasprodajom ‘blaga’ prebrođeni.
Prodaja čak padala
Ključne Fortenovine tvrtke u Hrvatskoj – Konzum, Jamnica, Zvijezda, Pik Vrbovec, Tisak, Roto – ostvarile su lani više od 3,2 milijarde eura ukupnih nekonsolidiranih prihoda. Rast ipak nije bio impresivan, unatoč rastućoj inflaciji, što ukazuje da tu ima još mnogo posla za menadžment.
Zato je profit doslovce eksplodirao. Ukupno su te kompanije imale oko 110 milijuna eura dobiti: Konzum 51 milijun (rast od 178 posto), Jamnica 24 milijuna eura (čak 448 posto više), Zvijezda 8 milijuna (plus 237 posto), Tisak 8 milijuna (plus 92 posto), Pik 7 milijuna (predlani minus od 6 milijuna eura)…
I to u situaciji kad su tvrtke znajačno dizale plaće, a prodaja nije monumentalno rasla. Pik je, primjerice, imao 3 posto veći promet, a Zvijezdina je prodaja čak bila manja za 1,5 posto u odnosu na pretprošlu godinu. No, kombinacija dizanja cijena i osjetno nižih ulaznih troškova donijela je priličan profit.
Oko 16.000 zaposlenih
Valja pritom naglasiti i kako je tih šest Fortenovinih tvrtki lani zapošljavalo oko 16.000 ljudi, što je ukupno nešto više nego godinu ranije. Zasad pak nemamo informacije o poslovanju Fortenovinih tvrtki u Sloveniji, BiH i Srbiji.
Čak i agrarna perjanica Belje, koja je lani još bila u rukama Fortenove, bilježi profit od 2,9 milijuna eura, nakon predlanjskog minusa od 172.000 eura. Pritom su imali 252 milijuna eura prometa uz rast od tek dva posto. To je osjetno manje od inflacije, što znači da im je prodaja količinski vjerojatno pala.
Mnoge su domaće kompanije oslonjene na robu široke potrošnje lani imale velik rast profita koji uglavnom nije imao uporišta u značajnom povećanju proizvodnje i poslovne izvrsnosti. Što može upućivati i na zaključak kako država nije učinila dovoljno da građane zaštiti od troškovnih udara.
